Julijska krajina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Saša (razgovor | doprinosi)
novi članak-pod izradom
 
Saša (razgovor | doprinosi)
gotov članak (zasad)
Redak 1:
{{radovi24}}
{| align="right" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin-left:0.5em;margin-bottom:0.5em" width="300px"
|-
Line 30 ⟶ 29:
== Povijest ==
 
Teritorij koji se danas smatra područjem Julijske krajine, najvećim je dijelom bio dio [[Austrijsko primorje|Austrijskog primorja]] u [[Cislajtanija|austrijskom dijelu]] Austro-Ugarske monarhije.
 
Graziadio Ascoli smatrao je područje desete regije [[Italija (rimska provincija)|Italije]] nekadašnjeg [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] podijeljeno na tri dijela:
 
# ''Venetia Iulia''
# ''Venetia Tridentina''
# ''Venetia Euganea''
 
Naziv ''Venetia Iulia'' dan je po [[Julijske Alpe|Julijskim Alpama]], koje su danas podijeljene između Italije ([[pokrajina Udine]]) i Slovenije.
 
Godine [[1866]]., dio ovog teritorija (Venetia Euganea i dio Venetije Iulije) pripojen je Italiji. Od tada se izraz "Venetia Iulia" (''Venezia Giulia'' na talijanskom) koristio za dio Julijske krajine koji je ostao pod Habsburškom vlasti.
 
=== Nakon Prvog svjetskog rata ===
 
Do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Julijska je krajina spadala pod [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]]. [[Sporazum u Saint-Germainu|Sporazumom u Saint-Germainu]] iz [[1919]]. godine, ovo područje je pripojeno [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]] [[1920]]. godine. Upravno je područje Julijske krajine podijeljeno na Goričku, Tršćansku i Pulsku pokrajinu. Godine [[1924]]. osnovana je i Riječka pokrajina.
 
U ovo vrijeme oko polovice stanovništva činili su [[Slaveni]], dok su drugu polovicu činili [[Talijani]]. Talijansko stanovništvo većinom je bilo naseljeno u velikim gradovima i obalnim mjestima, dok su unutrašnjost većinom naseljavali [[Slovenci]] (na sjeveru) i [[Hrvati]] (na jugu).
 
Žestoka politika talijanizacije [[Mussolini]]jevog [[fašizam|fašističkog]] režima u 1920-ima i 1930-ima, te sustavno proganjanje slavenskog stanovništva, dovela je do iseljavanja desetaka tisuća Hrvata i Slovenaca u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]].
 
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je mirovnim sporazumom u [[Pariz]]u [[1947]]. godine, najveći dio Julijske krajine pripao Jugoslaviji. Ovo je izazvalo emigraciju većine talijanskog stanovništva. Iste godine osnovan je i [[Slobodni teritorij Trsta]] na ovom području koji se sastojao od obalnog pojasa koji se danas nalazi u Italiji (zona A) i jednog dijela [[Istra|Istarskog poluotoka]] (zona B). Slobodni teritorij Trsta prestajao je postojati [[1954]]. godine, [[Sporazum o suglasju|Sporazumom o suglasju]] koji je potpisan u [[London]]u. Zona A je priključena Italiji, a zona B Jugoslaviji. Konačna granica dogovorena je [[Osimski sporazumi|Osimskim sporazumima]] [[1975]]. godine.
 
Danas je sjeverni dio Julijske krajine dio talijanske regije [[Furlanija-Julijska krajina]], dok je južni dio podijeljen između Slovenije i Hrvatske.
 
== Literatura ==
* Kurt F. Strasser, Harald Waitzbauer: ''Über die Grenzen nach Triest. Wanderungen zwischen Karnischen Alpen und Adriatischem Meer.'' Beč-Köln-Weimar 1999.
 
[[Kategorija:Zemljopis Italije]]