Piro (Tanoan): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 5:
 
== Sela (puebli) ==
*Abo, na the Arroyo del Empedradillo, u okrugu [[Valencia, okrug (Novi Meksiko)|Valencia]].
*Agua Nueva, na Rio Grande između Socorroa i Servillete.
*Alamillo, na Rio Grande, 12 milja sjeverno od [[Socorro, Novi Meksiko|Socorroa]].
*Barrancas, na Rio Grande blizu Socorroa.
*Qualacu, na istočnoj obali Rio Grande blizu podnožja Black Mesa, na ili blizu San Marciala.
*San Felipe, na Rio Grande, možda blizut San Marciala, okrug Socorro.
*San Pascual, na istočnoj obali Rio Grande, okrug [[Socorro, okrug (Novi Meksiko)|Socorro]].
*[[Senecu]], zapadna obala Rio Grande, na mjestu sela [[San Antonio, Novi Meksiko|San Antonio]].
*[[Senecu del Sur]] (zajedno s Tiwa), na Rio Grande, nekoliko milja od El Pasoa, Chihuahua, Meksiko.
*Sevilleta, istočna obala Rio Grande, nedaleko Socorroa.
*Socorro ili [[Pilabo]], današnji Socorro.
*[[Socorro del Sur]], na obje obale Rio Grande nedaleko [[El Paso, Teksas|El Pasoa]], Teksas.
*Tabira, na Mesa de los Jumanos, sjeveroistočno od Socorroa.
*Tenabo, mpžda na Siete Arroyos, sjeveroistočno od Socorroa i istočno od Rio Grande.
*[[Teypana]], nasuprot Socorroa, na istočnoj obali Rio Grande, u okrugu Socorro.
*Tenaquel (?).
 
Redak 27:
 
== Povijest ==
Zapadni Piro Indijanci što su živjeli u području Rio Grande prve kontakte sa Europljanima imaju još od [[1540]]. ([[Francisco Vásquez de Coronado|Coronadova ekspedicija]]), pa nadalje Chamuscadova (1580), [[Antonio de Espejo|Espejo]] (1583) i [[Juan de Oñate|Oñate]] (1598). Prvi misionarski rad među njihovim istočnim rođacima u području slanih laguna (Salineros ili Tompiros) započinje [[1629]]. Piro Indijanci neće učestvovati u Pueblo ustanku što će započeti [[1680]]. ovom događaju prethode napadi divljih [[Apači|apačkih]] ratnika koji su bili tako učestali tako da su do [[1680]]. opustjeli svi puebli u području Salinasa na slanim lagunama i [[Senecu]] na Rio Grande. Ostaci Piro Indijanaca pobjegoše (1680) sa Španjolcima i njihovim guvernerom [[Antonio de Otermín|Oterminom]] u Teksas i utemeljiše sebi nove pueble [[Senecu del Sur]] i [[Socorro del Sur]]. Tek će [[1777]]. guverner [[Juan Bautista de Anza]] nekako sklopiti mir između pueblo Indijanaca i nomadskih Indijanaca, osim apačkih ratnika. Grupe Piro Indijanaca pod španjolskim utjecajem u Teksasu bit će meksikanizirane.
 
== Etnografija ==
Piro Indijanci imali su tipičnu sjedilačku pueblo kulturu sa stalnim naseljima i obradom tla (kukuruz). U području Salinasa [[Španjolci]] su bili impresionirani njihovim tkalaštvom, košaraštvom i lončarijom crno-na-bijelo. Uz uzgoj kukuruza i drugih indijanskih kultura sakupljali su i divlje jestivo bilje, hvatali [[jelen]]e, [[zec|zečeve]], [[antilopa|antilope]] i [[bizon]]e i uzgajali [[puran]]e. [[Odjeća]] je bila koža antilopa, a nosili su i ogrtače od bizonovog krzna i dekorativne ogrtače od [[pamuk]]a i vlakana [[yucca|yucce]]. Izrađivali su i ukrase od [[tirkiz]]a i perja purana.
 
== Vanjske poveznice ==
*[[http://www.epcc.edu/nwlibrary/borderlands/17_tigua_indians.htm Tigua Indians Survive 300 Years of Ordeals]]
*[http://www.fourdir.com/piro.htm Piro Pueblos]
*[http://www.geocities.com/michaelbletzer/ La provincia de los Piros (na engleskom)]
*[http://www.vivanewmexico.com/nm/censalinas.html Salinas Pueblo Missions National Monument]
 
[[Kategorija:Tanoan]]