Inačica od 23. listopada 2007. u 01:35 uredi Vedran12 (razgovor \| doprinosi) 11.402 edits m promjena kategorije: Medicina --> Bakterijske bolesti ← Starija izmjena		Inačica od 7. veljače 2008. u 15:50 uredi ukloni ovu izmjenu 161.53.124.16 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 5: == Etiologija == Uzročnik botulizma je bakterija ''Clostridium botulinum'', anaerobna bakterija, koja tvori spore i jedan od najtoksičnijih toksina. Vrlo male količine njezina toksina su smrtonosne. ~~Bakterija~~C. jebotulinum stvara 7 antigenski različitih tipova neurotoksina, od kojih 4 djeluju na ljude – tipovi A, B E, te rjeđe tip F. Tipovi A i B su vrlo ~~otporna~~otrovni proteini, otporni na ~~dezinficijese~~razgradnju gastrointestinalnim enzimima. Oko 50% hranom prenešenih botulizama u SAD-u su uzrokovani toksinom tipa A, a slijede ga tipovi B i ~~utjecaj~~E. ~~okoline~~ Toskin tipa A pretežno se pojavljuje zapadno od rijeke Mississippi, tip B u istočnim državama, a tip E na Aljasci i u području Velikih jezera. Botulizam se pojavljuje u 3 oblika: botulizam prenešen hranom, botulizam unešen kroz ranu i dojenački botulizam. Botulizam prenešen hranom nastaje nakon jedenja zagađene hrane u kojoj je proizveden toksin; kod druga dva oblika, C. botulinum stvara neurotoksin in vivo, u inficiranom tkivu, odnosno u debelom crijevu. Nakon apsorpcije, toksin ometa oslobađanje acetilkolina na završecima perifernih živaca. Spore C. botulinuma vrlo su otporne na toplinu, pa mogu nekoliko sati preživjeti kuhanje na 100 C. Ubija ih, ipak, izlaganje vlažnoj toplini, na temperaturi od 120 C, kroz 30 minuta. Toksini se, naprotiv, lako uništavaju toplinom, pa kuhanje hrane na 80 C kroz 30 minuta štiti od botulizma. Stvaranje toksina (osobito tipa E) moguće je i na nižim temperaturama, pa i na 3 C, tj. na temperaturi kakva je unutar hladnjaka – a osim toga ne zahtijeva striktne anaerobne uvjete. Najčešći izvor je hrana konzervirana u domaćinstvu, ali je i komercijalno pripremljena hrana bila implicirana u oko 10% slučajeva. Povrće, riba, voće i začini najčešći su prijenosnici, ali to mogu biti i govedina, mliječni proizvodi, svinjetina, perad i druge vrste hrane. Kod slučajeva izazvanih morskom hranom, tip E je uzrok u otprilike 50%; ostalo uzrokuju tipovi A i B. Posljednjih godina registrirani su slučajevi izazvani nekonzerviranom hranom, pripremljenom u restoranima (npr. pečeni krumpiri zamotani u foliju, sjeckani češnjak u ulju, sendviči s hamburgerom i sirom). Spore C. botulinuma česte su u okolišu, pa mnogi slučajevi bolesti mogu biti uzrokovani gutanjem ili udisanjem prašine, ili apsorpcijom preko očiju ili preko oštećene kože. Dojenački botulizam najčešće se pojavljuje kod dojenčadi mlađe od 6 mjeseci. Najmlađi opisani bolesnik bio je star 2 tjedna, a najstariji 12 mjeseci. Dojenački botulizam posljedica je gutanja spora C. botulinuma i njihove kolonizacije debelog crijeva, u kojemu proizvode toksin in vivo. Za razliku od botulizma prenešenog hranom, dojenački botulizam nije uzrokovan ingestijom prethodno stvorenog toksina. Većina su slučajeva idiopatski, a neki su bili povezani s konzumacijom meda. == Epizootiologija ==

Botulizam: razlika između inačica