Wikipedija

Bajt: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
uređivanje
Redak 1:
'''Bajt''' (još i '''oktet''', '''slovnjak''', '''bitnjak'''<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 157</ref>, fonetizirano od [[engleski jezik|engl.]] ''byte''), [[mjerna jedinica]] je mjerenjaza količinekoličinu podataka u [[Računarstvo|računarstvu]]. Jedan ''bajt'' iznosi 8 [[bit]]ova, stoga se u dijelu informatičke literature na [[hrvatski|hrvatskom jeziku]] naziva i ''oktet''.
 
Također je bajt na većini [[računalna arhitektura|računalnih arhitektura]] najmanja jedinica pohrane podataka kojoj se u [[radna memorija|radnoj memoriji]] može direktno pristupiti.
Jedan bit je oznaka za jednu znamenku u [[binarni sustav|binarnom sustavu]] (binarni sustav je napravljen od samo nula i jedinica).▼
Dakle jednim bitom možemo napisati dva broja, s dva bita 4 broja, s 3 bita 8 brojeva i tako dalje.
Općenito s ''n'' bitova možemo napisati 2<sup>''n''</sup> brojeva, dakle s jednim bajtom možemo napisati 2<sup>8</sup> = 256 brojeva.▼
 
== Povijest ==
Za razliku od jedinica u [[SI|Međunarodnom sustavu]], gdje se višekratnici jedinica označavaju s [[decimalni predmetci|decimalnim predmecima]] kao što je "kilo" (za tisuću), na primjer jedan [[kilometar]] = 1000 [[metar]]a, u [[Računarstvo|računarstvu]] se koriste tzv. binarni predmeci definirani IEC-ovim 60027-2 standardom, koji se odnose na potencije broja 2, umjesto broja 10.▼
Izvorno je bajt označavao slijed od nekoliko bitova dovoljnih za prikaz skupa znakova za unos i ispis, pri čemu se obično riječ mogla podijeliti na cijeli broj bajtova. Npr. uz riječ od 36 bitova koja je bila dovoljna za prikaz brojeva s pomičnim zarezom bajt je imao 6 bitova što je bilo dovoljno za prikaz velikih slova i brojki. S vremenom je postalo uobičajeno da duljine riječi budu potencije broja 2 (16, 32, 64), pa je time i bajt standardiziran na 8 bitova.
 
▲Jedan bit je oznaka za jednu znamenku u [[binarni sustav|binarnom sustavu]] (binarni sustav je napravljen od samo nula i jedinica).
Jedinice veće od bajta su:▼
▲Općenito s ''n'' bitova možemo napisatiprikazati skup od 2<sup>''n''</sup> brojeva ili znakova, dakle s jednim bajtom možemo napisatiprikazati 2<sup>8</sup> = 256 brojeva.
 
== Decimalni i binarni višekratnici ==
* '''kibibajt''' ('''KiB''', [[Engleski jezik|engleski]] ''Kibibyte'') = 2<sup>10</sup> bajtova = 1024 bajta ≈ 10<sup>3</sup> bajtova = 1 '''kilobajt''' ('''kB''')▼
▲Za razliku od jedinica u [[SI|Međunarodnom sustavu]], gdje se višekratnici jedinica označavaju s [[decimalni predmetci|decimalnim predmecima]] kao što je "kilo" (za tisuću), na primjer jedan [[kilometar]] = 1000 [[metar]]a, u [[Računarstvo|računarstvu]] se pored decimalnih koriste tzv.i binarni predmeci definirani IEC-ovim 60027-2 standardom,predmetci koji se odnose na potencije broja 2,. umjesto broja 10.
* '''mebibajt''' ('''MiB''', engleski ''Mebibyte'') = 2<sup>20</sup> bajtova = 1 048 576 bajtova ≈ 10<sup>6</sup> bajtova = 1 '''megabajt''' ('''MB''')▼
* '''gibibajt''' ('''GiB''', engleski ''Gibibyte'') = 2<sup>30</sup> bajtova = 1 073 741 824 bajta ≈ 10<sup>9</sup> bajtova = 1 '''gigabajt''' ('''GB''')▼
* '''tebibajt''' ('''TiB''', engleski ''Tebibyte'') = 2<sup>40</sup> bajtova = 1 099 511 627 776 bajtova ≈ 10<sup>12</sup> bajtova = 1 '''terabajt''' ('''TB''')▼
itd.
 
Računanje iz manjeg u vise, npr. iz kilobajta u megabajte itd. i obratno koristi se broj 1024 jer je 1 kilobajt 1024 puta manji od 1 mb itd...
 
primjer:
 
*1024 b = 1 kb
*1024 kb = 1 mb
*1024 mb = 1 gb
*1024 mb = 1 tb
 
Pri tome postoji nedosljednost jer se prema izvornoj praksi i preporuci JEDEC-a za binarne predmetke koriste isti nazivi kao i za decimalne predmetke. Tako "kilo" označava 1024, "mega"
1024&middot;1024 itd. Zbog toga je uveden standard IEC 60027-2 koji definira posebne nazive za binarne predmetke.
 
Općenito se binarni predmeci tvore tako da se uzme prvi slog standardnog decimalnog predmetka kojem se naknadno dodaje "bi", kako bi se naznačilo da je riječ o binarnom predmetku. U velikoj većini [[operacijski sustav|operacijskih sustava]] ovi predmeci još nisu u upotrebi kod izražavanja kapaciteta raznih uređaja za pohranu podataka (iako su jedinice vezane uz potencije broja 2), već se pomalo neprecizno označavaju odgovarajućim decimalnim predmecima, pri čemu nastaje manja ili veća pogreška, ovisno o redu veličine. Ova nepreciznost proistekla iz informatičkog naslijeđa s vremenom postaje anakronizam. Kako ta pogreška pri terabajtnim vrijednostima iznosi gotovo 10%, a s povećanjem kapaciteta bit će sve veća, razna državna i međunarodna mjeriteljska društva trude se promovirati IEC-ov standard koji jasno definira predmetke za računalne veličine koje su često potencije broja 2, umjesto broja 10.
Line 29 ⟶ 19:
Poseban slučaj je znak '''KB''' koji se u praksi često koristi za "binarni kilobajt" (kibibajt), ali može biti i pogrešno napisani znak za "decimalni kilobajt" (kB).
 
▲Jedinice veće od bajta prema standardu IEC su:
Prefiksi centi, mili, mikro i slični, koji označavaju dijelove jedinice nisu u uporabi zato što je jedan bajt=8 bitova pa bi, primjerice, jedna stotina bajta bila 2/25 bita, a tako nešto uglavnom nema smisla (probajte zapisati neki broj zapisan od dvije dvadesetpetine znamenke, ili ga barem zamisliti). Ovakvi prefiksi bi teoretski mogli biti upotrebljavani tek za izražavanje brzine prijenosa podataka u nekom hipotetskom i za današnje pojmove vrlo sporom sustavu. Primjerice, neki sustav koji bi bio sposoban prenijeti 100&nbsp;B podataka u sat vremena imao bi brzinu od cca 27&nbsp;mB/s.▼
▲* '''kibibajt''' ('''KiB''', [[Engleski jezik|engleskieng.]] ''Kibibyte'') = 2<sup>10</sup> bajtova = 1024 bajta ≈ 10<sup>3</sup> bajtova = 1 '''kilobajt''' ('''kB''') = 10<sup>3</sup> bajtova
▲* '''mebibajt''' ('''MiB''', engleskieng. ''Mebibyte'') = 2<sup>20</sup> bajtova = 1 048 576 bajtova ≈ 10<sup>6</sup> bajtova = 1 '''megabajt''' ('''MB''') = 10<sup>6</sup> bajtova
▲* '''gibibajt''' ('''GiB''', engleskieng. ''Gibibyte'') = 2<sup>30</sup> bajtova = 1 073 741 824 bajta ≈ 10<sup>9</sup> bajtova = 1 '''gigabajt''' ('''GB''') = 10<sup>9</sup> bajtova
▲* '''tebibajt''' ('''TiB''', engleskieng. ''Tebibyte'') = 2<sup>40</sup> bajtova = 1 099 511 627 776 bajtova ≈ 10<sup>12</sup> bajtova = 1 '''terabajt''' ('''TB''') = 10<sup>12</sup> bajtova
* '''pebibajt''' ('''PiB'''), eng. ''Pebibyte'') = 2<sup>40</sup> bajtova = 1 125 899 906 842 624 bajta ≈ '''petabajt''' ('''PB''') = 10<sup>15</sup> bajtova
 
Ovdje je riječ isključivo o [[broj]]evima, no to ne znači da [[računalo]] može samo brojeve pamtiti. Računalo sve samo zapamti u obliku brojeva (nizovi nula i jedinica), a kasnije to interpretira na način na koji već treba.
 
▲Prefiksi centi, mili, mikro i slični, koji označavaju dijelove jedinice nisu u uporabi zato što je jedan bajt = 8 bitova pa bi, primjerice, jedna stotina bajta bila 2/25 bita, a tako nešto uglavnom nema smisla (probajte zapisati neki broj zapisan od dvije dvadesetpetine znamenke, ili ga barem zamisliti). Ovakvi prefiksi bi teoretski mogli biti upotrebljavani tek za izražavanje brzine prijenosa podataka u nekom hipotetskom i za današnje pojmove vrlo sporom sustavu. Primjerice, neki sustav koji bi bio sposoban prenijeti 100&nbsp;B podataka u sat vremena imao bi brzinu od cca 27&nbsp;mB/s.
Za više informacija o pohranjivanju podataka u računalu, pogledajte:
* [[pohrana broja u računalu]]
* [[pohrana znakova u računalu]]
* [[pohrana grafike u računalu]]
 
== Reference ==
 
<references/>
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Bajt"