Razlika između inačica stranice »Mössbauerov efekt«

Nema promjene veličine ,  prije 13 godina
m
Bot: en->hr
m (Bot: en->hr)
 
== Opis ==
[[ImageSlika:MossbauerovEfekt1.jpg|thumb|right|250px|Shematski prikaz rezonancijske apsorpcije]]
[[ImageSlika:MossbauerovEfekt2.jpg|thumb|right|250px|Širina i položaj emisijske i apsorpcijske linije kod elektronskih i nuklearnih prijelaza]]
Sredinom 20. stoljeća nuklearni su fizičari pokušavali u praksi provesti ideju da bi rezonancijska apsorpcija gama zračenja trebala biti analogna optičkoj rezonantnoj [[fluorescencija|fluorescenciji]], tj. da bi gama zračenje emitirano od strane radioaktivnog izvora trebalo potaknuti inverzni proces nuklearne rezonancijske apsorpcije u apsorberu koji se sastoji od jezgara istog tipa kao što su jezgre koje se nalaze u izvoru zračenja. Dva su fizikalna parametra odgovorna za razliku između ta dva slučaja, tj. zašto je rezonancijska apsorpcija u slučaju elektronskih prijelaza lako ostvariva, a u slučaju nuklearnih prijelaza dolazi do poteškoća.
 
Mössbauerov efekt bit će vjerojatniji u kristalima u kojima je energija uzmaka, nastala emisijom ili apsorpcijom ''γ''-kvanta, manja od energije prijelaza između energijskih razina kristalnih oscilatora, a ona je određena vrijednošću Debye-ove frekvencije (''ω''<sub>D</sub>), odnosno Debye-ove temperature (''Θ''<sub>D</sub>). Vjerojatnost apsorpcije ili emisije ''γ''-zračenja bez uzmaka (Mössbauerovog efekta) raste s smanjenjem temperature, veća je kod kristala s višom Debye-ovom temperaturom (frekvencijom) i za manje energije ''γ''-zračenja.
 
[[ImageSlika:MossbauerovEfekt3.jpg|thumb|right|260px|Shematski prikaz prvog Mössbauerovog uređaja. A - apsorber-kriostat, Q - rotirajući kriostat sa izvorom, D - scintilacijski detektor]]
[[ImageSlika:MossbauerovEfekt4.jpg|thumb|right|260px|Prvi Mössbauerov spektar]]
 
Mössbauerov efekt se ne javlja se u plinovima i tekućinama, te u čvrstim tvarima koje nemaju dovoljno jake međuatomske veze. Mössbauerov efekt naglo slabi u čvrstim tvarima dimenzija ispod 1 μm<sup>3</sup> (oko 10<sup>9</sup> atoma). Vjerojatnost efekta također drastično pada kod nuklearnih prijelaza energija većih od 130 - 140 keV.
10.895

uređivanja