Zaostrog: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: sl:Zaostrog |
predložak |
||
Redak 1:
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Zaostrog
|regija = [[Dalmacija]]
'''Zaostrog''', selo i pristanište u južnom dijelu [[Makarska|Makarskog]] primorja. ▼
|županija = [[Splitsko-dalmatinska županija]]
|općina = [[Gradac]]
|mikroregija =
|najgrad =
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 43.143
|z. dužina = 17.282
|brojstan = 372
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta = 21334 Zaostrog
|pozbroj = +385 (0)21
|autooznaka = MA
|slika =
|slika_opis =
}}
▲'''Zaostrog''', selo i pristanište u južnom dijelu [[Makarska|Makarskog]] primorja. U sastavu je općine [[Gradac]].
Naselje Zaostrog se razvuklo u prirodnoj i prostranoj zavali, okruženo visokim i strmim obroncima planinskog masiva [[Biokovo]] - [[Rilić]]. Južni obronci Rilića s vrhom Šapašnik, 920 m, okružuju ga i štite sa sjevera, Viter 770 m, s istoka, a blaga zelena Plana 260 m, sa zapada. Bijelo žalo zelene i široke zaostroške vale oplakuje [[Jadransko more]], koje se kroz Velika Vrata razlilo duboko u Neretvanski kanal sve do [[Ston|stonskih]] bistrina.
Mjestom s
: "Pokoj tebi Starče Milovane,
Line 14 ⟶ 32:
Prema zapisima bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]], tvrđa Ostrog pod [[Viter|Viterom]] po kojoj je Zaostrog kasnije dobio ime (za-Ostrog), bila je glavni grad i utvrda tadašnje hrvatske države [[Neretvani|Paganije]], koju su osnovali [[Neretvani]]. Na vrhuncu svoje moći (IX i X st.), Paganija se prostirala od rijeke [[Cetina|Cetine]] sa zapada, do rijeke [[Neretva|Neretve]] na istok. Sjeverna granica se protezala visovima Ljubuše, Vrana i [[Čvrsnica|Čvrsnice]], a pripadali su joj još poluotok [[Pelješac]], te otoci [[Brač]], [[Hvar]], [[Korčula]] i [[Mljet]] s juga. Postoji zanimljivost koja se prenosi generacijama, da je za lijepa dana tadašnji poglavar Paganije s Vitera nad Ostrogom, pogledom mogao obuhvatiti gotovo sve krajnije točke svog državnog posjeda, što je ujedno izazov planinarima i slobodnim penjačima.
U prvim godinama prošlog
Žitelji Zaostroga danas uglavnom žive od iznajmljivanja soba i apartmana, za vrijeme kratkih turističkih sezona, kao i od malo poljodjelstva i ribarstva. Unatoč velikim turističkim gužvama za vrijeme ljetnih sezona, mjesto se ne može pohvaliti standardiziranom ponudom kao ni s visokom kvalitetom ugostiteljskih, te popratnih usluga i sadržaja, pa u budućnosti ima ogroman prostor za napredak. Zaostrog bi, obzirom na gotovo idealan geografski položaj i bogato povijesno naslijeđe, s osmišljenim i uređenim javnim površinama, strogo urbaniziranom i ograničenom izgradnjom i razvojem imao [[perspektiva|perspektivu]] kao zvučnije [[turizam|turističko]] odredište. Tim više, jer je za razliku od nekih drugih priobalnih mjesta, prilično sačuvan od ružne betonizacije i mastodontskih apartmanskih građevina.
[[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
|