Stanična teorija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
E.coli (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
bolja wikipov.
Redak 9:
Dva su čimbenika onemogućila daljnje upoznavanje prirode stanica. Jedan je bila ograničena razlučivost tadašnjih mikroskopa, koju čak ni van Leeuwenhoekovi iznimni instrumenti nisu mogli u potpunosti savladati. Drugi, vjerojatno još i važniji, čimbenik je bila prijeko opisna priroda biologije sedamnaestog stoljeća. U biti je to bilo doba opažanja, s malo obzira prema objašnjavanju zanimljivih strukturnih detalja u građi bioloških materijala koji su se tek počimali otkrivati pred prodirućim lećama mikroskopa.
 
Prošlo je više od stotinu godina prije nego su spoj unaprijeđenih [[mikroskop]]a i iskustvenih mikroskopista doveli do niza razvoja koji su svoj vrhunac dosegli s razumijevanjem važnosti stanica u organizaciji živog svijeta. Do [[1830]]. su unaprijeđene leće dovele do višeg povećanja i bolje razlučivosti, tako da su se mogle razlučiti i strukture razdvojene samo 1 [[SI sustavmetar|mikrometar]] (μm) (mikrometar je <math>10^-6</math> m, ili milijunti dio metra).
 
Potpomognut takvim unaprijeđenim lećama, engleski je botaničar [[Robert Brown]] otkrio kako je svaka promatrana [[biljke|biljna]] stanica sadržavala kružnu strukturu, koju je nazvao ''nucleus'', izraz koji potječe iz latinske riječi za "košticu". [[1838]]. g. je njegov njemački kolega [[Matthias Schleiden]] došao do važnog zaključka da su sva biljna tkiva građena od stanica i da se biljni zametak uvijek razvija iz jedne stanice. Slične je zaključke vezane uz životinjsko tkivo samo godinu dana kasnije postavio [[Theodor Schwann]], na taj način rušeći prijašnje tvrdnje kako biljke i životinje strukturno ne nalikuju. Lako je razumjeti pod kakvim su se okolnostima te tvrdnje pojavile. Naposljetku, stanične stijenke koje posjeduju samo biljne stanice stvaraju očita razgraničenja među stanicama koja su jasno vidljiva čak i pomoću primitivnih mikroskopa, naspram pojedinačnih životinjskih stanica, koje je znatno teže raspoznati u uzorku tkiva. Tek kad je Schwann promotrio stanice [[životinje|životinjske]] [[hrskavica|hrskavice]] postao je svjestan temeljne sličnosti između biljnog i životinjskog tkiva, budući da stanice hrskavice, za razliku od ostalih životinjskih stanica, imaju granice koje jasno određuju tanki nanosi [[kolagen]]skih vlakanaca. Schwann je sva ta opažanja povezao zajedno u jednu jedinstvenu teoriju stanične organizacije, koja se othrvala zubu vremena te nastavlja pružati osnovu za naše razumijevanje važnosti stanica i biologije stanica koja ih proučava.