Inačica od 20. veljače 2008. u 15:48 uredi Bully (razgovor \| doprinosi) 538 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 20. veljače 2008. u 15:49 uredi ukloni ovu izmjenu Bully (razgovor \| doprinosi) 538 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 3: Rastrošba započinje tektonskim [[sila\|silama]] koje deformiraju stjensku masu i na kraju izazivaju pucanje [[stijena\|stjenske]] [[masa\|mase]] zbog ne mogućnosti ostvarivanja veće plastične [[deformacija\|deformacije]]. Stvaranje prvih pukotina najčešće se odvija duž rasjeda. Stijena se i dalje lomi i sadržava sve više pukotina i prslina ''(mikropukotina)'' u koje tada ulazi voda. [[Voda]] je moćni razarač materijala i vrlo važan faktor rastrošbe stjenske mase. Voda mijenja svoj volumed do 11% pri promjeni [[agregatno stanje\|agregatnog stanja]] iz tekućeg u kruto i tada kao [[led]] otvara i proširuje zatvorene pukotine. Vegetacija pronalazi primarne pukotine u stijenskoj masi i omogućuje daljnju rastrošbu snagom svog korjenja. Dalje se [[abrazija\|abrazijom]] usitnjavaju fragmenti osnovne stijene. [[gravitacija\|Gravitacijom]] se transportiraju fragmenti stjene svih veličina. Gravitacija omogućuje otkidanje velikih blokova koji mogu izazvati pokretanje velikih masa niz padinu i tako ~~omogućiti~~stvoriti [[klizišta]] velikih razmjera. Voda i u transportu postaje najvažniji faktor. Voda omogućuje transportiranje fragmenata svih veličina (vodotoci, bujice i sl..). zbog stalnog kruženja vode ''(v. [[hidrološki ciklus]])'' postoji i stalno kruženje materije. Zanimljivo je da bujice mogu transportirati blokove veličine i po nekoliko kubnih metara. [[Led]] kod transporta je imao značaj u geološkoj prošlosti [[zemlja\|zemlje]] kada su se ledenjaci s više [[nadmorska visina\|nadmorske visine]] premještali na nižu nadmorsku visinu i tako omogućili transport i stjenskim masama. U krajevima bez vegetacije vjetar ima važnu ulogu transporta. [[vjetar]] ima snažno [[abrazija\|abrazivno]] djelovanje, a kad djeluje duže vrijeme u istom smjeru tada omogućuje transport, ali samo sitnijih čestica. Na kraju procesa transporta dolazi do sedimentacije pa se kao konačni proizvod pojavljuje tlo. Taloženje ili sedimentacija je posljednja karika u nastanku tla. Taloženje počinje čim sile transporta oslabe. Smanjenjem brzine kretanja transportnog sredstva npr. vode smanjuje se vučna [[sila]]. Tako se najprije talože krupnije čestice, a na kraju u mirnoj vodi suspendirane čestice. ''Ako [[brzina]] vode na jednom profilu vodotoka varira, tada na istom profilu imamo čestice različite krupnoće. Na kraju taloženja se kao konačni proizvod pojavljuje '''tlo''' različitog [[granulometrijski sastav tla\|granulometrijskog sastava]]''. <ref>Prof. dr. sc. Tanja Roje-Bonacci: ''Mehanika Tla''; Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split 1994.</ref>.

Postanak tla: razlika između inačica