Templari: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
izmjenjena rečenica (najuvjerljiviju legendu o prokletstvu? - ovo nije enciklopedijski u svakom pogledu)
Redak 81:
 
Tijekom druge polovine [[12. stoljeće|12. stoljeća]] Templari dolaze u [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[srednji vijek|srednjevjekovnu]] [[Slavonija|Slavoniju]] i tu dobijaju nadimak ''božjaci'' (od ''ubogi''). Oko [[1169]]. im je sjedište bilo u [[Vrana, Hrvatska|Vrani]] {{newdsm}} gdje su od Pape dobili samostan Sv. Gregorija. U [[Senj]]u, [[Zagreb]]u, [[Božjakovina|Božjakovini]], [[Našice|Našicama]], Glogovnici i još nizu drugih mjesta su imali svoje kuće-podružnice i ogromne posjede, tako da su bili gospodari cijelih županija. Imali su vrlo veliki utjecaj na javni i politički život na tim područjima, ali su i dolazili u sukob s plemstvom i pukom. Nakon njihovog ukidanja [[1312]]. Papa dodjeljuje njihove posjede [[ivanovci (hospitalci)|ivanovcima]]{{newdsm}} koji su zatim uspostavili [[Vranski priorat]].
''[[Hrvatska Dubica]]'' Templarski grad u Hrvatskoj. Dubicu su izgradili Templari i uredili prema svojim zakonima, spominje se da je 1239. godine prilikom izmirenja kralja Kolomana s Templarima i vraćanja posjeda oko Dubice Templarskom redu.
Mjesto Dubicu spominje povelja izdana 1240. godine u Dubici, u kojoj meštar Templara Jakov nastupa kao svjedok u prodaji neke zemlje kraj Dubice.
Uređenje Dubice kao grada donosi povelja izdana u Dubici 1244. godine u kojoj dubički sudac Ernej sa svim došljacima dubičkim daje i omeđuje Pavlinima zemlju, pokoravajući se molbi kralja Kolomana.