Masovna izumiranja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
<ref>[]</ref>
dodatak
Redak 1:
'''Masovno izumiranje''' je pojam za oštro smanjivanjesmanjenje broja živih vrsta ([[sisavci]], [[ptice]], [[gmazovi]], [[vodozemci]], [[ribe]], [[beskralješnjaci]]) u relativno kratkom periodu vremena. Preko 99 % svih vrsta koje je ikada živjelaživjelo na našem planetu je danas izumrlo, no izumiranja se javljaju u nejednakim intervalima. Prema evidenciji [[fosil]]a, rata izumiranja na Zemlji je oko dva do pet [[taksonomtakson]]skihomskih obitelji morskih beskralješnjaka i kralješnjaka svakih milijun godina<ref>Raup, D. & Sepkoski, J. (1982). "Mass extinctions in the marine fossil record". Science 215: 1501–1503</ref>. Morski fosili se većinom koriste kako bi mjerilise ratuizmjerila rata izumiranja jer su svestraniji i pokrivaju veći vremenski razmak od fosila kopnenih organizama.
[[Slika:Extinction Intensity.svg|right|thumb|300px|Intenzitet izumiranja živih vrsta u zadnjih 540 milijuna godina]]
 
Otkada je počeo život na Zemlji, bilo je nekoliko masovnih izumiranja koje je prekoračilo normu rate izumiranja. Nedavno je bilo na prijelazu [[Kreda (period)|Krede]] iu [[Tercijar]]a, prije 65 milijuna godina, koje je privuklo najviše pažnje te je najpoznatije zbog istrebljenja [[Dinosaurdinosaur]]a. U zadnjih 550 milijuna godina bilo je '''5 masovnih izumiranja''' gdje je odumrlo oko 50 % životinjskih vrsta. Vjerojatno je bilo i nekoliko izumiranja i u [[Arhaik]]u, no prije [[FaneorozoikFanerozoik]]a nije bilo životinja sa čvrstim dijelovima tijela koji bi ostavili tragove fosila.
 
Procjene o broju masovnih izumiranja u zadnjih 540 milijuna godina sežu od pet do više od dvadeset, ovisi o tome koji se kriteriji uzimaju kad se jedno izumiranje nazove “''masovnim''”.
Redak 48:
*stvoriti prašinu i male čestice koje su zaustavile [[fotosinteza|fotosintezu]] te tako prouzrokovale kolaps hranidbenog lanca.
*izbaciti okside [[sumpor]]a koje su stvorile kisele kiše i otrovale mnoge organizme.
*izbaciti [[ugljikov dioksid]] koji je uzrokovao '''[[globalno zatopljenje]]''' koje ubilo velik broj organizama.
 
Razni znanstvenici su iznjeli svoje mišljenje da su masovne erupcije vulkanizma mogle uzrokovati i pridonjeti tim izumiranjima pred kraj Krede, Perma, Trijasa i Jure.
Redak 80:
 
Pomicanje [[Kontinent]]a moglo je doprinjeti izumiranju na nekoliko načina: poticanjem stvaranja ili završavanja ledenog doba; promijenom ocena i smjera vjetra koje bi promijenili klimu; otvaranjem morskih pravaca koji bi razotkrili prije izolirane vrste; stvaranjem novog super-kontinenta koji bi smanjio područje [[epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]] i povečao suha pustinjska područja u unutrašnjosti. Znanstvenici smatraju da je stvaranje [[Pangea|Pangeje]] doprinjelo masovnom izumiranju pred kraj Perma<ref>[http://www.washington.edu/burkemuseum/geo_history_wa/Dance%20of%20the%20Giant%20Continents.htm In Geology, Rodinia is used to refer to a 'supercontinent']</ref>.
 
=== Hipoteza o Klatratskoj pušci ===
 
[[Klatrati]] su komponente u kojima mreža jedne [[tvar]]i stvori kavez oko druge. [[Metan]]ovi klatrati (u kojima su molekule vode kavez) formiraju se na kontinentalnim reljefima. Ovi klatrati su skloni brzom razbijanju i izbacivanju metana ako temperatura naglo poraste ili ako se pritisak oko njih naglo smanji - primjerice, kao reakcija na iznenadno globalno zatopljenje ili iznenadni pad razine mora. Metan je puno snažniji plin u poticanju [[Efekt staklenika|efekta staklenika]] od Ugljikovog dioksida, tako da bi erupcija metana mogla uzrokovati nekontrolirano zatopljenje planeta. Najvjerojatniji potpis takve erupcije bio bi iznenadan pad omjera [[Ugljik]]a 13 prema Ugljiku 12 u taloženju, pošto su metanovi klatrati siromašni Ugljikom 13<ref>[http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn2088 Methane prime suspect for greatest mass extinction]</ref>.
 
== Evolucijski značaj ==
 
Masovna izumiranja su u nekoliko intervala ubrzala [[evolucija|evoluciju]] života na Zemlji. Kada dominacija neke ekološke udubine prijeđe sa jedne skupine organizama na drugu, to se rijetko događa zbog toga jer je nova skupina "superiornija" od starije. U većini slučajeva, izumiranje eliminira jednu skupinu organizama i stvori mjesta za novu<ref>Benton, M.J. (2004). "6. Reptiles Of The Triassic", Vertebrate Palaeontology. Blackwell</ref><ref>Van Valkenburgh, B. (1999). "Major patterns in the history of xarnivorous mammals". Annual Review of Earth and Planetary Sciences 26: 463-493. doi:10.1146/annurev.earth.27.1.463. </ref>.
 
Primjerice, [[mammaliformes]] ("gotovo sisavci") i sisavci živjeli su tijekom vladavine dinosaura, no nisu se mogli natjecati s njima. Izumiranje pred kraj Krede izbrisalo je dinosaure i omogučilo sisavcima širenje na njihov teritorij.
 
S druge strane, mnoge skupine koje prežive masovna izumiranja se nikada ne oporave sa brojem ili raznolikosti, a mnoge od njih ulaze u dugi period stagniranja, koje neki zove "''hodajuće mrtve kladistike''"<ref>Jablonski, D. (2002). "Survival without recovery after mass extinctions". PNAS 99 (12): 8139-8144.</ref>.
 
== Poveznice ==
 
*[[Izumiranje]]
 
==Izvori==
Line 96 ⟶ 112:
[[Kategorija:Paleontologija]]
[[Kategorija:Zemlja]]
[[Kategorija:Evolucija]]
[[Kategorija:Prapovijest]]
 
[[ar:انقراض جماعي]]
[[bg:Масово измиране]]