Pavao Skalić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Vjetropir, varalica, muljator... ali i pisac! :)
 
Sombrero (razgovor | doprinosi)
{{wikipoveznice}}, kategorija
Redak 1:
{{wikipoveznice}}
[[Slika:Pavao Skalić.jpg|thumb|right|200px|Pavao Skalić]]
'''Pavao Skalić''' ([[Zagreb]], [[1534]] - [[Gdańsk]] [[1575]]), hrvatski pustolov i humanist-polihistor.
'''Pavao Skalić''' je hrvatski pustolov i humanist-polihistor. Rođen u Zagrebu 1534, umro u Gdańsku 1575. Više puta protjerivan iz raznih europskih zemalja i njihovih dvorova zbog falsifikata i drugih prevara. Na latinskom pisao rasprave o teologiji, filozofiji, okultizmu i historiografiji, vrlo šarolike vrijednosti, često plagirajući. U naslovu svoga djela ''Encyclopaediae seu orbis disciplinarum tam sacrarum quam profanarum epistemon'' (Basel 1559) Skalić je prvi upotrijebio riječ enciklopedija u značenju srodnom današnjem.
 
'''Pavao Skalić''' je hrvatski pustolov i humanist-polihistor. Rođen u Zagrebu 1534, umro u Gdańsku 1575. Više puta protjerivan iz raznih europskih zemalja i njihovih dvorova zbog falsifikata i drugih prevara. Na latinskom pisao rasprave o teologiji, filozofiji, okultizmu i historiografiji, vrlo šarolike vrijednosti, često plagirajući. U naslovu svoga djela ''Encyclopaediae seu orbis disciplinarum tam sacrarum quam profanarum epistemon'' (Basel 1559) Skalić je prvi upotrijebio riječ enciklopedija u značenju srodnom današnjem.
 
Pustolovan sin siromašnog zagrebačkog školnika; nakon studija i doktorata filozofije u Beču i teologije u Bologni probija se (na temelju falsificiranih isprava i pod lažnim titulama markiza, grofa i barona) na različite europske dvorove. Kao dvorski kapelan cara Ferdinanda raskrinkan. Odlazi u Tübingen, gdje prelazi na protestantizam, i kao štićenik Cristopha Wittenberškog i H. Ungnada predaje na tübingenškom sveučilištu. Duže vrijeme živio je u Königsbergu, gdje postaje čak prvi ministar pruskog vojvode Albrechta. Prisiljen zbog svojih prevara da i odatle bježi, sklanja se u Pariz i pokušava se izmiriti s rimskom crkvom. Kasnije prelazi u Münster; umro je na putu u Prusku, kamo mu je bio dopušten povratak.
Line 19 ⟶ 22:
Priredila, uvod i komentare sastavila Mihaela Girardi-Karšulin ; preveli Ivan Kapec i Neven Jovanović, Zagreb: Institut za filozofiju, 2004.
ISBN 953-7137-00-7
 
[[Kategorija:poznati Hrvati|Skalić, Pavao]]