Razlika između inačica stranice »Vincenzo Bellini«

Dodano 3.427 bajtova ,  prije 13 godina
sređen encartin tekst
(sređen encartin tekst)
|datum_smrti=[[23. rujna]] [[1835]].
|mjesto_smrti= [[Puteaux]], [[Francuska]]
|djela=''[[Norma (opera)|Norma]]''<br>''[[Montecchi i Capuleti]]''
|djela=Opere
|period=Romantizam
|utjecaj=
|nagrade=
|}}
'''Vincenzo Salvatore Carmelo Francesco Bellini''' ([[Catania]], [[3. studenog]] [[1801]]. - [[Puteaux]], [[23. rujna]] [[1835]].) je [[Talijani|talijanski]] [[skladatelj]]. Bellini je jedan od najpoznatijih i najkvalitetnijih skladatelja klasičnog ''[[bel canto|bel canta]]'' u opernoj glazbi, pored velikana ranog [[19. stoljeće|XIX. stljeća]] [[Gioacchino Rossini|Gioachina Rossinija]] i [[Gaetano Donizetti|Gaetana Donizettija]].
 
== Život i rad ==
 
VincenzoBellini Salvatore Carmelo Francesco Bellinije rođen je [[3. studenog]] [[1801]]. godine u [[Catania|Cataniji]], na [[Sicilija|Siciliji]], a glazbu je studirao u [[Napulj]]u.
 
PremijeraUčio njegoveje prveprvenstveno od svog djeda, a u lipnju [[opera1819.]] odlazi u [[Napulj]] da studira glazbu pod stipendijom lokalne vlasti u Cataniji. Do [[1822.]] godine je bio u klasi [[Nicolò Zingarelli|opereNicola Zingarellija]], kod koga je proučavao majstore napuljske škole i orkestralna djela [[Joseph Haydn|Haydn]]a i [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozarta]]. Običaj je bio na konzervatoriju da se talentirani učenici predstave javnosti nekim dramskim djelom: tako je nastala Belinijeva prva opera ''[[Adelson ei Salvini]]'' ([[1825]].''Adelson e Salvini''), zainteresiralakoja je praizvedena u teatru konzervatorija. Ta izvedba je zainteresirala Domenica Barbaju, direktora [[Napuljnapulj]]ske San Carlo Opere i [[Milano|Milanskemilanske]] [[LaTeatro alla Scala|La Scale]]. Barbaja je zaposlio Bellinija da [[1826]]. sklada operu ''[[Bianca ei Gernando|Biancu e Garnanda]]'' (Bianca e Gernando) za San Carla, a [[1827]]. ''[[IlOpera Pirataje ]]''u zaTeatru LaSan Scalu.Carlo Obeimala opereosrednji bileuspjeh, suali jakodovela uspješne,je kaodo itoga ''[[Lada Straniera]]''je (''Stranac'',Bellini [[18291827.]].) idobio ''[[Inarudžbu Capuletiod edmilanske iScale Montecchi]]''da ([[1830]].).napiše Premijerenovu njegovihoperu. dvajuTako najpoznatijihje i najuspješnijihnastala opera, ''[[LaGusar Sonnambula(opera)|Gusar]]'' (''MjesečarIl pirata'') ikoja ''[[Norma]]''je izodmah [[1831]].postigla donijeleveliki su mu međunarodnu slavuuspjeh i uspjehzapočela kaosuradnju skladatelju.između TeBellinija operei sljedile su manje uspješna ''[[Beatrice di Tenda]]'' ([[1833]].)pjesnika i njegovolibretista zadnje djelo ''[[IFelice Puritani]]''Romani|Felicea ([[1835Romanija]].).
 
Bellini je godine između [[1827.]] i [[1833.]] proveo u Milanu gdje su mu sva vrata bila otvorena. Samo od pisanja opera je mogao živjeti luksuzno nakon što je ''„[[Strankinja]]“'' (''La straniera'') postigla još veći uspjeh od ''„Gusara“'' i započela raspravu u tisku vezanu za novi stil skladanja i stalno pomijeranje akorada ka ''daljim'' tonalitetima (sa više predznaka). Pokazivao je zanimanje za vrlo živi društveni život i pravi ''dendizam'' koji je [[Heinrich Heine]] posebno naglasio u književnom portretu Bellinija nazvanom ''„[[Florentinske noći]]“'' (''Florentinische Nächte''). Njegova sljedeća opera, ''„[[Zaira]]“'', bila je veliki neuspjeh, ali već sljedeća, ''„[[Montecchi i Capuleti]]“'' (''I Capuleti e i Montecchi'') ponovno vraća Bellinija u sam centar opernog života tog vremena.
Bellini je bio pedantan majstor. Skladao je za pjevače koji su bili majstori ''[[Bel Canto opera|bel canta]]'', način pjevanja koji je isticao vokalnu spretnost i preciznost. Bio je jako osjetljiv u odnosu teksta prema glazbi, i njegove opere dobile su njihov najveći dramatični utjecaj kroz njegovu melodiju, kojima su se često divili i još se dive zbog karakteristične koncentrične ljepote.
 
Sljedećih pet godina Bellini postaje sve popularniji i njegove opere sve kvalitetnije, ali se taj uzlazni put prekida njegovom preranom smrću [[23. rujna]] [[1835]]. godine. Umro je u [[Puteaux]]u kraj [[Pariz]]a od akutne upale crijeva i pokopan je na poznatom pariškom groblju [[Père Lachaise]]. Godine [[1876.]] su njegovi ostaci preneseni i pohranjeni u katedralu u Cataniji. U ''Museo Belliniano'' u tom gradu se čuvaju sve njegove stvari i notni materijal.
== Opere ==
 
Bellini je bio pedantan majstor. Skladao je za pjevače koji su bili majstori ''[[Bel Canto opera|bel canta]]'', način pjevanja koji je isticao vokalnu spretnost i preciznost. Bio je jako osjetljiv u odnosu teksta prema glazbi, i njegove opere dobile su njihov najveći dramatični utjecaj kroz njegovu melodiju, kojima su se često divili i još se dive zbog karakteristične koncentrične ljepote.
* ''[[Adelson e Salvini]]''
 
* ''[[Bianca e Gernando]]''
== OpereDjelo ==
* ''[[Il pirata]]''
 
* ''[[Bianca e Fernando]]''
Bellini je i pored vrlo kratkog života uspio napisati čak deset [[opera]], od kojih je veliki broj i dalje na repertoaru opernih kuća širom svijeta. Unijevši mnogo novina u operno stvaralaštvo otpočeo je novu eru u kojoj su vrhunci [[Giuseppe Verdi]] i [[Giacomo Puccini]].
* ''[[La straniera]]''
 
* ''[[Zaira]]''
Tih deset opera su:
* ''[[I Capuleti e i Montecchi]]''
 
* ''[[La sonnambula]]''
* ''„[[Adelson i Salvini]]“'' (''Adelson e Salvini'') [[12. veljače]] [[1825.]] – Teatro del Conservatorio di S. Sebastiano, [[Napulj]]
* ''[[Norma]]''
* ''„[[Bianca i Gernando]]“'' (''Bianca e Gernando'') [[30. svibnja]] [[1826.]] – Teatro San Carlo, [[Napulj]]
* ''[[Beatrice di Tenda]]''
* ''„[[Gusar (opera)|Gusar]]“'' (''Il pirata'') [[27. listopada]] [[1827.]] – Teatro alla Scala, [[Milano]]
* ''[[I puritani]]''
* ''„[[Bianca i Fernando]]“'' (''Bianca e Fernando'') [[7. travnja]] [[1828.]] – Teatro Carlo Felice, [[Genova]] (prerada opere ''Bianca i Gernando'')
* ''„[[Strankinja]]“'' (''La straniera'') [[14. veljače]] [[1829.]] – Teatro alla Scala, [[Milano]]
* ''„[[Zaira]]“'' (''Zaira'') [[16. svibnja]] [[1829.]] – Teatro Ducale, [[Parma]]
* ''„[[Montecchi i Capuleti]]“'' (''I Capuleti e i Montecchi'') [[11. ožujka]] [[1830.]] – Teatro La Fenice, [[Venecija]]
* ''„[[Mjesečarka]]“'' (''La sonnambula'') [[6. ožujka]] [[1831.]] – Teatro Carcano, [[Milano]]
* ''„[[Norma (opera)|Norma]]“'' (''Norma'') [[26. prosinca]] [[1831.]] – Teatro alla Scala, [[Milano]]
* ''„[[Beatrice di Tenda]]“'' (''Beatrice di Tenda'') [[16. ožujka]] [[1833.]] – Teatro La Fenice, [[Venecija]]
* ''„[[Puritanci (opera)|Puritanci]]“'', punim imenom ''„Puritanci u Škotskoj“'' (''I Puritani'' / ''I puritani di Scozia'') [[24. siječnja]] [[1835.]] – Théâtre Italien, [[Pariz]]
 
== Vanjske poveznice ==
24.073

uređivanja