Filozofija uma: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 124:
Paralelno sa tim razvojem u psihologiji, filozofski biheviorizam (ponekad zvan ''logički biheviorizam'') se razvio.<ref name="Stol" /> Ono je karakterizirano snažnim [[verifikacionizam|verifikacionizmom]] koji smatra neprovjerljive iskaze o unutarnjem mentalnom životu bezvrijednim. Za biheviorista, mentalna stanja nisu unutarnja stanja na kojima se mogu raditi introspektivni izvještaji. Oni su samo opisi ponašanja ili dispozicija da se ponaša na određeni način napravljenih od trećih grupa da objasne i predvide ponašanje ostalih.<ref>{{cite book | author=Ryle, Gilbert | title=The Concept of Mind | year=1949 | publisher=Chicago University Press | location=Chicago | year=1949 |id=ISBN 0-226-73295-9 }}</ref>
Filozofski biheviorizam, poznato stajalište [[Ludwig Wittgenstein|Wittgensteina]], je ispao iz popularnosti u drugoj polovici 20. stoljeća u vrijeme uspona [[kognitivizam|kognitivizma]].<ref name="Kim1" /> Kognitivisti odbacuju biheviorizam zbog nekoliko primijećenih problema. Na primjer, za biheviorizam se može reći je da kontraintuitivan kada tvrdi da netko govori o ponašanju u slučaju da osoba ima glavobolju.
==Lingvistički kriticizam problema uma i tijela==
Svaki pokušaj da se odgovori na problem uma i tijela nailazi na znatne probleme. Neki filozofi tvrde da je tako jer je u podlozi konceptualna konfuzija.<ref name="Hacker">{{cite book | author=Hacker, Peter | title=Philosophical Foundations of Neuroscience | publisher=Blackwel Pub. | year=2003 | id=ISBN 1-4051-0838-X }}</ref> Ti filozofi, kao [[Ludwig Wittgenstein|Wittgenstein]] i njegovi sljedbenici u tradiciji lingvističkog kriticizma, odbacuju problem kao iluzoran.<ref name="Witt">{{cite book | author=Wittgenstein, Ludwig | title=Philosophical Investigations | publisher=Macmillan | location=New York | year=1954}}</ref><ref name="Witt" /> Oni tvrde da je pogreška pitati kako se mentalna i biološka stanja uklapaju. Radije nego to je prihvatiti da ljudsko iskustvo se može opisati na različite načine npr. mentalnim i biološkim rječnikom. Iluzorni problemi nastaju kada se jedno opisuje drugim pomoću rječnika drugoga ili ako je mentalni rječnik uporabljen u krivom kontekstu. Takav je slučaj, na primjer, ako netko traži mentalna stanja u mozgu. Mozak je jednostavno krivi kontekst za uporabu mentalnog rječnika – potraga za mentalnim stanjima u mozgu je stoga kategorijska pogreška ili vrsta pogreške u razmišljanju.<ref name="Witt" />
Danas takvu poziciju često zauzimaju interpretatori Wittgensteina kao [[Peter Hacker]].<ref name="Hacker" /> Ipak [[Hilary Putnam]], izumitelj funkcionalizma, je isto zauzeo poziciju da problem uma i tijela je iluzoran problem koji bi se trebao razriješiti na Wittgensteinov način.<ref>{{cite book | author=Putnam, Hilary | title=The Threefold Cord: Mind, Body, and World | publisher=Columbia University Press |location=New York | year=2000 |id=ISBN 0-231-10286-0 }}</ref>
==Izvori==
{{reflist}}
| |||