Razlika između inačica stranice »Barut«

Dodano 9 bajtova ,  prije 11 godina
bez sažetka
Taj prah (barut) kad je u zatvorenome prostoru u vakuumu (zbijen ili ne) i kad se do njega izazove zapaljenje, njegova snaga se prenosi na sve strane nekontrolirano, a to nekontrolirano širenje čestica nazivamo [[eksplozija]]. Kontrolirano širenje šestica nazivamo [[ekspanzija]], npr. zapaljenje goriva u klipu motora, zrno u metku ima svoje usmjerenje, putem cijevi gdje vi to želite. Barut izgara naglo razvijajući veliku [[toplina|toplinu]] i stvarajući pretežno plinovite produkte uz neke krute ([[kalijev sulfid]]), koji daju dim. Eksploziju baruta možemo definirati opisom kao da kad dođe do njegovog zapaljenja da eksplozija mora jednostavno negdje izbiti, a ono što puca nije dim, nego plinoviti i vatreni produkti nastali izgaranjem lako zapaljive smjese (npr. bezdimni barut). Ekspandirajući plinovi izazivaju [[eksplozija|eksploziju]].
 
Stare poslovice kažu:"gdje ima vatre ima i dima" ili obrnuto "gdje ima dima ima i vatre". Nove narodne poslovice to demantiraju čak i uz dokaze. Brodske dimne signalne naprave (kompozicije, uređaji), koje su rađene od sumpora (veliki postotak), kod "izgaranja" uopće nema vatre, a dim izlazi u velikim količinamatrinitroceluloza (podbezdimni nekim uvjetom stvaraju velike količine dima, najčešći uvjet je visoka temperaturabarut). Osim što se koriste za spas ljudi na moru, koristu se još i u: policiji, vojski i zabavnoj pirotehnici. Trinitroceluloza, kod izgaranja uopće nema dima.
 
'''Sivi barut''' se pak dobija sa kalijevim nitratom, koji nije baš tolike kvalitete, kao crni, ali se kvaliteta može dobiti natapanjem u nekom alkoholu.
 
'''Crni barut''' se pak dobija sa natrijevim nitratom, iako su natrij i kalij slični elementi, a i njihovi spojevi, razlika je u tome, da natrijev nitrat ima veću snagu i jačinu, temperaturu i brzinu izgaranja.
 
'''Brži barut''' je većinom bio prije korišten za miniranje, iako sada samo u pirotehničkim kompozicijama, raketama, itd..
 
'''Sporiji barut''' se koristi u raznim pirotehničkim smjesama, ali udjela samo do 30%, npr. bengalke, flash powder, vulkani, fontane, itd., i dodavaju se kemijski elementi (većinom metali) za bojenje plamena (npr. crvena-bakar i silicij). Sporiji reguliramo količinom sumpora i kalijevog nitrata., koji se natopi nekim alkoholom ili pak vodom udjela do 15% i dodaje se dekstrin, pa se suši.
Sa sporijim i bržim se radu još i '''sporogoreći štapini''' (korda, mića, fitilj). Sporiji barut se natopi nekim alkoholom ili pak vodom udjela do 15% i dodaje se dekstrin (prženi kukuruzni škrob, koji usporava gorenje) i kad se osuši, oblikuje se i pripravi i tako su se radili sporogoreći štapini. Brzogoreći štapini su se pak radili tako da se je u brzogoreći barut dodavala nafta ili alkohol i fosfor.
 
'''Štapini (fitilj, mića, korda)'''-ima ih raznih vrsta. Sporogorećih ima negdje oko 20-ak, a brzogorećih negdje oko 10-ak. Sporogoreći su se prije radili, neki i danas, tako da se sa sporogećim barutom napravi obilk i tako se suši. Ima puno sporogoreći (1 m gori negdje oko 1:30 minutu) i ima sporogoreći (1 m gori negdje oko 50 s). Brzogoreći se rade s bržim barutom, i njegovim natapanjem s naftom ili alkoholom i dodavanje fosfora. Iako je takav sustav napušten, jer je opasan i sve više se primjenjuje strujni fitilj, koji i nije fitilj, a ta smjesa što je u njemu provodi struju i 100 m ide na 1 s.
 
'''Bezdimni barut (trinitroceluloza, nitroceluloza, celulozni nitrat, TNC, malodimni barut, C6H4O6N2)'''-je puščani prah, 3 do 5 puta jači od crnoga baruta. Bezdimni barut potpuno je istisnio dimni barut. Gori brže i bolje od crnoga baruta, ali je i do danas POTPUNO ISTISNIO DIMNI BARUT. Dobiva se nitriranjem celuloze (starter metak) ili pak drvenog ugljena koji je preteče celuloze (obični bojevni metak). S njom se punu:-torpeda, granate, raketni pogoni, vojne rakete, kao dodatak nitroglicerinu da se dobi smokeless powder ili blasting gelatine, detonirajućim kapislama, itd.. Upotrebljava se još za izbacivanje taneta (zrna) iz čahure (cijelokupnog metka) ili pak iz raznog streljnog i vatrenog ili artiljerijskog oružja, raznog kalibra i tu služi kao potisni eksploziv. Pri izgaranju razvija samo plinovite produkte. Plinovi nastali njegovom eksplozijom ne uzrokuju rasprsnuće čahure i cijevi, nego potiskuju i izbacuju metak. Primarni (inicijalni) je eksploziv, a ujedno i jednini potisni eksploziv, neosjetljiv na udarce, ali vrlo osjetljiv na plamen. Pri dodiru s plamenom ne eksplodira nego izgara vrlo brzo (VoD (cca)= 7300 m/s) uz stvaranje fireball efekta. Brizantnost u usporedbi s TNT-om je 0.78. Kod TNC-a najviše se mora paziti da ne dođe u dodir s plamenom ili možda iskrom, osim tog nedostatka, vrlo je stabilna. 1886.g. je postupno nadomjestio u vatrenom oružju svih vrsta. Postoji još i dinitroceluloza, ali ona ima čudan plastični oblik i od nje su napravljene ping-pong loptice.
275

uređivanja