Witold Gombrowicz: razlika između inačica

[[1951.]] godine je sudjelovao u emigracijskom mjesečniku ''Kultura'' koji je izlazio u [[Pariz|Parizu]], u kojem [[1953.]] izdaje svoj ''Dziennik'' (Dnevnik), koja piše do kraja života. Tematika ''Dziennika'' bila je različita, od najtrivijalnih tema koje su se ticale običnog života, do polemika sa [[marksizam|marksizmom]], [[egzistencijalizam|egzistencijalizmom]] i [[katolicizam|katolicizmom]]. Kasnije je te članke objedinio u knjigu, te ih izdavao u više svezaka.

Uslijedio je satirični roman ''Trans-Atlantyk'' ([[1953.]]), kojegkoji je oblikovao na šekspirovsko-romantičnim temeljima i u kojemu po prvi put progovara o temi [[homoseksualnost|homoseksulanostihomoseksualnosti]]. Napisao ga je u [[emigracija|emiracijiemigraciji]] i sam je za njega govorio da je to njegovo ogledalo duše, ogledalo njegove egzistencije te da se taj roman može svrstati u bilo koju književnu vrstu, bilo da se radi o [[satira|satiri]], [[groteska|groteski]], [[kritika|kritici]], [[traktat|traktatu]], [[igra|igri]], [[apsurd|apsurdu]] i sl.

Godine [[1960.]] je napisao roman ''Pornografia'' (Pornografija) u kojem govori o [[Poljska|Poljskoj]] koju su okupirali [[nacist|nacisti]], jakim erotskim temama, devijantnim scenama, neočekivanim obratima, pokvarenosti čovjeka u njegovoj samoj srži, koja donekle iznenađuje i tog samog pojedinca i koja izlazi na površinu djelomično uzrokovana neposrednom opasnošću [[rat|rata]].

Gombrowicz [[1965.]] godine piše roman ''Kozmos'' (Svemir), koji podsjeća na detektivski roman, a [[1966.]] godine piše djelo ''Operetka'' (Mala opereta), koja je napisana u formi [[libreto|libreta]] i nad kojom je radio brojni niz godina.

U tom je razdoblju Gombrowicz već bio slavan svjetski pisac i, prevođen na nekoliko desetaka svjetskih [[jezik|jezika]] te igran na gotovo svim pozornicama svijeta.

U njegovom se stvaralaštvu razlikuju 3tri faze. Prva započinje djelom ''Pamiętnik z okresu dojrzewania'' ([[1933.]]) i završava komedijom ''Iwona, księżniczka Burgunda'' ([[1938.]], Ivona, kneginjicaprinceza Burgunda) te odlaskom u [[Argentina|Argentinu]] ([[1939.]]). U tom razdoblju najznačajniji njegov tekst je roman ''Ferdydurke'' te između [[1933.]] i [[1938.]] piše u varšavskom časopisu ''Kurier Poranny'' gdje se nametnuo kao ideolog novog vremena i novog estetskog vala. Druga faza se naziva 'translatlantskatransatlantska faza' gdje piše djela ''Pornografia'', ''Ślub'', ''Trans-Atlantyk'', te po povrtakupovratku u [[Europa|Europu]] [[roman|roman]] ''Kozmos'' i [[drama|dramu]] ''Operetka''. U tom je razdoblju nastavio pisati za ''Dziennik'' (u godinama [[1957.]], [[1962.]] i [[1966.]]).

Što se tiče karakteristika njegovog cjelokupnog stvaralaštva, u njemu je ismijavao zaostalost ljudi iz vlastitog kraja, te je takve teme koristio za pisanje kritičkih osvrta na suvremenu misao i umjetnost novog vremen,vremena koje je trebalo uslijediti. Stvarao je djela kojima je zadirao u daleku budućnost te na taj način prenosio svojim čitateljima svijet od [[modernizam|modernizma]] do [[postmodernizam|postmodernizma]]. Upravo ga je to učinilo piscem svjetskog glasa.

U [[Poljska|Poljskoj]] je imao ogroman utjecaj na pisce i [[književnost]], ali je jači utjecaj imao na teatar, pogotovo na Kantora, dok su u [[Francuska|Francuskoj]] u njegovom stvaralaštvu uzore nalazili pisci [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i [[strukturalizam|strukturalizma]].