Analitička filozofija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinosi)
m robot Mijenja: eo:Analiza filozofio
mNema sažetka uređivanja
Redak 63:
 
==Etika u analitičkoj filozofiji==
Kao nuspojava usredotočenja na logiku i jezik u ranim godinama analitičke filozofije, tradicija je inicijalno malo mogla reći o etici. Među ranim analitičarima je bio stav da je ta disciplina nesistematična i samo izražavala osobne stavove o kojima bi filozofija mogla malo ili ništa reći. Wittgenstein u ''Tractatusu'' radi opaske da vrijednosti ne mogu biti dio svijeta i ako su uopće štonešto, moraju na neki način biti nad svijetom ili izvan svijeta na neki način i da stoga jezik, koji opisuje svijet, ne može ništa reći o njima. Jedna interpretacija tih opaski je našla izraz u doktrini [[logički pozitivizam|logičkih pozitivista]] da tvrdnje o [[vrijednost (etika)|vrijednosti]] - uključujući sve etičke i estetičke prosudbe - su, kao metafizičke tvrdnje, doslovne besmislene i stoga nekognitivne; tj. nisu moguće da budu istinite ili neistinite. Socijalna i politička filozofija, estetika i različite uže specijalizirane grane kao [[filozofija povijesti]] su bile na margini analitičke filozofije u jednom razdoblju.
 
U 50-ima počele su se pojavljivati rasprave o tome da li - i ako da, kako - su etičke tvrdnje nekognitivne. [[Charles Stevenson]] je podržavao [[ekspresivizam]] a [[R. M. Hare]] je zagovarao pogled zvan [[univerzalni preskriptivizam]]. [[Phillipa Foot]] je doprinjela sa nekoliko eseja napadajući te pozicije i kolaps logičkog pozitivizma kao kohezivnog istraživačkog programa je doveo do ponovnog interesa za etiku. Možda najutjecajnija u tom području je bila [[G. E. M. Anscombe|Elizabeth Anscombe]] čiju znamenitu monografiju "Namjera" je [[Donald Davidson]] nazvao "najvažniji rad o akciji od [[Aristotel|Aristotela]]" i koja je naširoko smatrana kao remek djelo moralne psihologije. Omiljena studentica i bliska prijateljica Ludwiga Wittgensteina, njezin članak iz 1958. "Moderna moralna filozofija" uveo je izraz "konsekvencijalizam" u filozofski riječnik, objavio da "je-trebao bi" pristup etici je slijepa ulica i doveo do uskrsnuća etike vrline.