Pigment: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 13:
6.) '''Kinoni''', koji su rašireni u biljnom svijetu, primjerice smeđa jesenja boja listova kruške, a dolaze i unutarnjim organima ježinaca i kukaca. (naftokinoni, jer daju većinom crnu boju).<br>
7.) '''Melanini''' se nalaze u perju, dlakama i koži životinja i čovjeka (ne svih ljudi). Kod patoloških stanja pigmenti mogu biti abnormalno pojačani, kao npr. kod žutice ili ih nema, npr. albinizam. Raspodjela pigmenata na površini (koži ljudskoga, životinjskoga ili biljnoga organizma naziva se pigmntacija.
'''2.''' Obojene tvari koje su kao nositelji obojenosti sastojci različitih proizvoda. Pigmenti se koriste kao tvari koje daju boju raznim tvarim, kao što su: boje i lakovi, tinte, tiskarske boje, guma, plastika, keramika, papir, [[plastika|plastičnim]] i [[tekstil]]nim materijalima, sintetskim vlaknima, betonu (malta), prehrambrenim i kozmetičkim proizvodima. Za razliku od topljivih boja (u vodi, raznim organskim otapalima i razrjeđivačima ili materijalu koji treba obojiti) i bojila, pigmenti nisu topljivi u ostalim sastojcima materijala u koji se ugrađuju, već su dispergirani u finom usitnjenju, sve do nanometarskih čestica. Od mnogih svojstava pigmenata, najvažnija je njihova boja, koja ovisi o apsorpciji, odnosno refleksiji vidljivoga dijela spektra. Bijeli pigmenti reflektiraju gotovo sav spektar, crni ga asporbitiraju, a obojeni jedan dio apsorbiraju, a ostali reflektiraju. Tj. možemo reći da je to kao materijal dobiven prirodnim putem, koji izgleda [[boja|obojeno]] zbog selektivne apsorpcije i refleksije [[svjetlost]]i. Mogu biti od prirodnih materijala (organskog ili anorganskog podrijetla) ili umjetni (kemijski sintetizirani, poznati „E brojevi“).
U [[biologija|biologiji]] je pigment bilo koja tvar koja daje boju biljnim ili životinjskim [[stanica|stanicama]], npr. [[klorofil]], [[hemoglobin]], [[melanin]].
U [[industrija|industriji]] i [[umjetnost]]i pigmenti su [[topljivost|netopive]] , čvrste tvari koje se obično koriste u obliku praha zajedno sa vezivima ([[ulje]], ljepilo, lakovi, jaje) i drugim sastojcima (npr. [[voda]]).
== Od povijesti... ==
Od nekoć vrlo važnih prirodnih pigmenata (pigmenti minerala) danas se u manjim količinama rabe željezooksidni pigmenti (oker, crveni i zeleni) i boksit, a povećava se uporaba željeznoga tinjca (listićavi hematit, poznat pod nazivom: hrđa, ruzina).<br>
'''Sintetski anorganski pigmenti'''-većinom su osrednje moći bojenja i velike pokrivnosti. Prije su se vadili pigmenti iz školjaka (grimizni pigmenti). U uporabi su, uz iznimku čađe i grafita, različiti spojevi metala, i to najviše kao:<br>
a.) '''Bijeli pigmenti''': titanijev dioksid (rutil, anatas), cinkov oksid i smjesa cinkova sulfata i barijeva sulfata (litopon).<br>
b.) '''Crni pigmenti''': čađa, grafit i crni željezooksidni pigment.<br>
c.) '''Žuti pigmenti''': željeznooksidni pigment (oker), kadmijev suflid, miješani kristalni metalni kompleksi (oksidi titanija, atimona i nikla), te kromati kadmija, barija, cinka i stroncija.<br>
d.) '''Narančasti pigmenti''': olovni kromat/molibdat;crveni:željeznooksidni pigment; plavi: kalijev, natrijev i amonijev heksacijanoferat (milori, pruski i kineskoplavi pigment), natrijev alumosilikat.<br>
e.) '''Smeđi pigment''': željezooksidni pigment.<br>
f.) '''Zeleni pigment''': kromov oksid.<br>
Značajnu upotrebu kao pigment imaju i metali: ljuskice aluminija i bronce, aluminijev i cinkov prah.<br>
'''Sintetski organski pigmenti''' velike su moći bojenja i male pokrivnosti po cm kvadratnome. U uporabi su žuti, narančasti i crveni azo-, diazo- i komleksni azo-pigmenti, heteroklički (izoindolin) i antrakinonski, te crveni kinakridonski pigmenti.<br>
Kao: žuti pigment:-je prije bila poznata sama pikrinska kiselina, ali je zbog svoje eksplozivnosti na viskom tempreturama izbačena iz proizvodnje, i dan danas se koristu njeni kristalići u vojnim eksplozivima.<br>
Plavi pigmenti: ftalocijanski (bakrov ftalocijanin) i indantrenski.<br>
Smeđi pigment: krinakridonski.<br>
Zeleni pigmenti: ftalocijanski (halogenirani bakrov ftalocijanin) i niklovi azo-pigmenti.<br> Pigmentima se postižu i posebni optički efekti pigmentiranih proizvoda (transparentnost, metalni ili sedefast izgled, luminiscencija), te neka druga svojstva kao povećana otpornost prema koroziji, električna provodnost i magnetičnost.<br>
'''Indeks boje'''-je riječ za međunarodni sustav kodiranja organskih pigmenata (boja), u kojem se navodi ime skupine, tip i broj boje, kemijski sustav, komercijalno ili trgovinsko ime. Služi za jednoznačnu klasifikaciju i identifikaciju pigmenata, a sadrži više od 700 tipova i više od 5000 pojedinačnih pigmenata. Pošto ima nekih štetnih i otrovnih pigmenata (npr. razne dječje igračke), taj je međunarodni sustav najviše uveden zbog toga.
== ... pa do danas ==
Današnji se veliki potrošači sve više orijentiraju na uporabu do 15 visokokvalitetnih pigmenata u obliku tekućih preparata (koloranti, pigmentne paste i gelovi), koji se plasiraju kao i tržišni proizvodi. Industrija boja i lakova rabi se još za metalni izgled aluminijske ljuskarice i kemijski obrađen tinjac, kao antikorozivne pigmente, cinkov prah, cinkov fosfat i željezni tinjac, te veći broja pigmenata za specifične proizvode, za posebne optičke efekte i neka druga svojstva. Zbog ekoloških nepodobnih svojstava, gotovo su potpuno izvan upotrebe, nekad mnogo rabljeni pigmenti na bazi olova (npr. izrazito antikorozivni: minij), a stalno se smanjuje i potrošnja pigmenata na bazi kroma. 2006.g. zabranjena je upotreba kroma kao pigmenta, i bilo koje njegove soli, zbog njegove izrazite otrovnosti.
== U Hrvatskoj! ==
U Hrvatskoj su sredinom XX.stoljeća Industrochem Pula i zagrebački Moster d.d. (poslije '''Chromos boje i lakovi''') proizvodili prirodne pigmente od boksita i željezooksidnih ruda. [[Chromos]] je 1953.g. započeo proizvodnju taložnih pigmenata na bazi kroma, olova i cinka, proizvodnju tzv. tekućeg zlata (pozlaćivanja) za keramiku 1963.g., a nekih drugih keramičkih pigmenata znatno proširio od 1968.g., a od 1975.g. proizvodio je molibdatne pigmente. Približno polovicu proizvodnje plasirao je u izvoz. Od 1991.g. proizvodnja pigmenata u Chromosu znatno se smanjila, a 2000.g. i potpuno prestala.
{{Mrva-tehno}}
|