Otok Gospe od Milosti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
SashatoBot (razgovor | doprinosi)
Sombrero (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Otok Gospe od Milosti''', jedan od tri otoka u jedinstvenom nizu otoka u [[Tivatski zaljev|Tivatskom zaljevu]] [[Boka kotorska|Boke kotorske]], poznatijih kao [[krtoljski arhipelag]], ispred najvećeg otoka [[Boka kotorska|Boke kotorske]], [[Sveti Marko (crnogorski otok)|sv. Marka]]. Dužina otoka je oko 160 metara, a širina šezdesetak metara. Udaljen je od obale oko 800 metara. Na sjevernoj i zapadnoj strani dubina [[Jadransko more|mora]] je manja od jednog metra, dok na južnoj strani mogu pristajati i veći brodovi. Na otoku se nalazi crkva Gospa od Milosti posvećena začeću sv. Bogorodice. Na crkvu se, južno, nadovezuje samostanska stambena zgrada iste visine. Crkvu i zgradu prema zapadu, gdje su dvije niže zgrade s terasom, povezuje na južnoj strani visoki zid, a na sjevernoj klaustor[[klaustar]], koji omeđuju unutarnje dvorište od nekih 400 četvornih metara. Izvan ovog prostora nalazi se vrt sa zgradama novijeg datuma, a to je, opet, sve prema vani zatvoreno [[kamen]]im zidovima. Uz more su betonske staze pogodne za šetnju i sunčanje.
 
Prostrana crkva i samostan nastali su u drugoj polovici [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Tu su se prvo nastanili svećenici koji su htjeli da žive povučeno od svijeta, ali ubrzo ih je crkvena vlast pridružila kongregaciji [[Celestinci|Celestinaca]] koji su prihvatili [[benediktinci|benediktinsko]] pravilo života. U samostan se, [[1524]]. godine useljavaju [[franjevci]], koji tu djeluju sve do [[1800]] godine kada napuštaju otok. Tada kotorski biskup određuje dva svećenika da čuvaju svetište i preuzmu upravu dvije krtoljske župe - Bogišići i Krašići. Crkva, jednobrodna građevina sa [[zvonik]]om prislonjenim na nju, je obnovljena [[1900]]. godine zaslugom kotorskog biskupa Frana Ućelinija.