Nikola Nalješković: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: standardizacija |
m Niko, ne Nikola. Dubrovčanin |
||
Redak 1:
'''
Rodom pučanin iz obitelji trgovaca i znanstvenika, nakon svršene škole u Dubrovniku i financijski neuspješne trgovačke karijere, radi kao pisar, kancelar i mjernik. U poznim se godinama bavi [[astronomija|astronomijom]] i [[matematika|matematikom]]. Na poziv iz [[Rim]]a dao je mišljenje o reformi kalendara koju je pripremao [[Grgur XIII]].
== Književni rad ==
Line 21 ⟶ 19:
Necjelovita ''Komedija četvrta'', fragment većega teksta na [[moreška]]nsku temu, dramatizira temu mira i slobode u dubravi.
''Komedija peta'' i ''Komedija šesta'' u žanrovskom smislu prve su [[farsa|farse]] u
U ''Komediji šestoj'' (tiskanoj 1873), jednočinoj farsi sličnoga naboja i odnosa kao u ''Petoj'', i s podsjećanjem na francusku srednjovjekovnu farsu, radnja se zapleće: s gosparom je zanijela ne samo sluškinja nego i «babica»; to doznavši, žena se pretvara da umire, a pop smiruje situaciju. Društvena kritika ovdje je još jača, jezik prostački, situacija naturalistička i gruba.
Line 35 ⟶ 33:
''Pjesni bogoljubne'', odnosno nabožnu, duhovnu liriku pisao je Nalješković vjerojatno u starijim godinama. Nastavljajući na srednjovjekovnu tradiciju, teme kršćanske teologije obogaćuje složenijim oblicima i meditativno-refleksivnim naglascima, te izrazito emocionalnim stavom lirskoga subjekta.
Sredinom 16. st.
Nalješkovićeva su djela 1873. i 1876. tiskana u ''Starim piscima hrvatskim'', šezdesetih godina 20. st. otkriven je najstariji poznati rukopis iz 17. st. svih djela ovoga autora (čuva se u trezoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu) i on do danas nije objavljen.
Line 54 ⟶ 52:
{{Renesansni književnici}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici
[[Kategorija:Hrvatski dramatici
[[Kategorija:Renesansa]]
[[Kategorija:Dubrovačka književnost]]
|