Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 26:
Zbog stoljetnog utjecaja čovjeka, šume hrasta crnike do danas su očuvane na vrlo malim površinama. Najljepše sastojine očuvane su na [[Mljet|Mljetu]], [[Rab|Rabu]] (šuma Dundo) i na [[Brijuni|Brijunima]]. Najvećim dijelom prevedene su u degradacijske stadije [[Makija|makije]], [[Garig|gariga]] i [[Kamenjar|kamenjara]].
[[Makija|'''Makija''']] je degradacijski stadij crnikove šume koji je po postanku [[Panjača|panjača]], tj. razvija se iz panjeva posječenih stabala hrasta crnike. Kako iz pojedinog panja izraste najčešće više izdanaka, oni ne dosižu visinu stabala, a sklop je vrlo gust. U makiji nije izražena slojevitost, visoka je do nekoliko metara i u njoj prevladavaju grmoliki oblici [[Hrast crnika|crnike]], [[Planika|planike]], [[Zelenika|zelenike]] i drugih vrsta. Zbog gustog sklopa i velikog broja povijuša gotovo je neprohodna. Po sastavu vrsta ne razlikuje se bitno od crnikove šume, no po vrijednosti, izgledu i strukturi razlikuje se bitno.
Slijedeći degradacijski stadij nakon makije je [[Garig|'''garig''']]. Nastaje čestim sječama makije, ispašom i sličnim negativnim utjecajima. Garizi su prorijeđene [[Šikara|šikare]] u kojima zbog veće količine svjetla rastu druge vrste u odnosu na crnikovu šumu i makiju. Kako je vegetacijski pokrov rijedak, znatno je veća i [[Erozija|erozija]] tla. Nestanak tla znatno usporava zaraštavanje gariga, odnosno [[Sukcesija|sukcesiju]] prema crnikovoj šumi. U garizima rastu termofilne (toploljubive) i heliofilne (svjetloljubive) vrste, kao što su [[Crveni bušin|'''crveni bušin''']] (''Cistus incanus''), [[Kretski bušin|'''kretski bušin''']] (''C. creticus''), [[Bijeli bušin|'''bijeli bušin''']] (''C. salviifolius''), [[Ljepljivi bušin|'''ljepljivi bušin''']] (''C. monspeliensis''), [[Drvenasti vrijes|'''drvenasti vrijes''']] (''Erica arborea''), [[Brnistra|'''brnistra''']] (''Spartium junceum''), [[Hlapinika|'''hlapinika''']] (''Calicotome villosa''), [[Ružmarin|'''ružmarin''']] (''Rosmarinus officinalis'') i mnoge druge. Mnoge vrste koje rastu u garizima vrlo su aromatične zbog velike količine [[Aromaterapija|eteričnih ulja]]. Velika suhoća, gust sklop nekih tipova gariga i velika količina eteričnih ulja razlog su čestih požara u ovom tipu vegetacije.
Krajnji degradacijski stadij na području crnikove šume je [[Kamenjar|'''kamenjara''']]. Nastaje zbog snažne erozije nakon uništenja šuma, utjecaja vjetrova, ljetne suše, intenzivne ispaše i požara. Velike kamenjarske površine razvijene su na otoku [[Pag|Pagu]], [[Kornati|Kornatima]], [[Goli otok|Golom otoku]] i na mnogim drugim mjestima. Tlo na kojem se razvija izuzetno je plitko i skeletno, s mnogo pokretnog i nepokretnog kamenja. Čine ga mediteranske [[Crvenica|crvenice]] ili smeđa [[Kalcijev karbonat|karbonatna]] tla. Kamenjare se koriste kao [[Pašnjak|pašnjaci]]. Prestankom ispaše zaraštavaju u [[Šibljak|šibljake]] u kojima se s godinama sve učestalije počinju pojavljivati drvenaste vrste. Vrste koje rastu na kamenjarama također imaju veliku količinu eteričnih ulja, često su prekrivene dlakama, ljepljive su i imaju [[Trn|trnove]] kako bi se obranile od životinja koje ih pasu i brste. Najčešće vrste u kamenjarama su [[Kadulja|'''ljekovita kadulja''']] (''Salvia officinalis''), [[Smilje|'''smilje''']] (''Helichrysum italicum''), [[Mekinjak|'''mekinjak''']] (''Drypis spinosa''), [[Dubačac|'''dubačac''']] (''Teucrium polium''), [[Vrijes|'''primorski vrijesak''']] (''Satureja montana''), [[Kovilje|'''kovilje''']] (''Stipa eriocaulis'') i dr.
Za duge ljetne suše dolazi do gotovo potpunog prekida vegetacije. Kamenjare ponovno oživljavaju nakon prvih jesenjih kiša. Kako su zime blage, život se odvija i zimi, a vrlo intenzivno nastavlja u proljeće, kada mnoge površine kamenjara izgledaju poput cvjetne livade. Vrstama su bogatije submediteranske kamenjare, na kojima ima više tla. Kamenjare su značajne za [[Pčelarstvo|pčelarstvo]] budući da su mnoge vrste, poput [[Kadulja|'''ljekovite kadulje''']] i [[Vrijes|'''primorskog vrijeska''']], medonosne biljke.
== Šume bijelog graba i hrasta medunca (submediteranska zona) ==
| |||