Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 36:
 
== Šume bijelog graba i hrasta medunca (submediteranska zona) ==
 
Listopadne šume i šikare [[Bijeli grab|'''bijeloga graba''']] i [[Hrast medunac|'''hrasta medunca''']] čine najznačajniju [[Klimazonalna vegetacija|klimazonalnu zajednicu]] priobalnog pojasa sjevernog [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]], većeg dijela [[Istra|Istre]] (krški dio Istre), otoka [[Krk|Krka]], [[Cres|Cresa]], sjevernog dijela [[Ravni Kotari|Ravnih kotara]] i dijela [[Dalmacija|Dalmacije]]. Visinski dopiru podno grebena [[Dinaridi|Dinarida]]. Mjestimice uz tokove rijeka i na mjestima gdje reljef to dozvoljava, prodiru i u unutrašnjost kopna. To je npr. slučaj u jednom dijelu [[Lika|Like]], uz [[Neretva|Neretvu]] i drugdje. U visinskoj zonaciji ovaj tip šuma razvija se iznad crnikovih šuma na 400 metara nadmorske visine, a u obalnom dijelu može se naći i na visini od 900 metara. Razvijaju se na smeđim [[Kalcijev karbonat|karbonatnim]] tlima, [[Crvenica|crvenici]] i posmeđenoj crvenici, u uvjetima [[Umjerena klima|umjereno tople]] i perhumidne klime. Temperature su, dakle, niže, a količine padalina veće nego u zoni crnikovih šuma. Velike površine razvijene su u obliku različitih degradacijskih stadija zbog stoljetnog iskorištavanja ovih šuma za ogrjev ili dobivanje pašnjačkih površina. U novije doba, na velikim, nekad degradiranim površinama, vidljiv je progresivni razvoj vegetacije u pravcu [[Šikara|šikare]] te, konačno, prave šume, zbog napuštanja stočarstva i prestanka korištenja drva kao glavnog ogrijevnog sredstva.
 
Od drvenastih vrsta najznačajnije su [[Bijeli grab|'''bijeli grab''']] (''Carpinus orientalis''), [[Hrast medunac|'''hrast medunac''']] (''Quercus pubescens''), kojeg prema jugu smjenjuje [[Hrast dub|'''hrast dub''']] (''Quercus virgiliana''), zatim [[Crni jasen|'''crni jasen''']] (''Fraxinus ornus''), [[Maklen|'''maklen''']] (''Acer monspessulanum''), [[Cer|'''cer''']] (''Quercus cerris''), te lokalno oko [[Karlobag|Karlobaga]] [[Judić|'''judić''']] (''Cercis siliquastrum'').
 
U sloju grmlja česte su vrste [[Grmoliki grašar|'''grmoliki grašar''']] (''Coronilla emeroides''), [[Rujevina|'''rujevina''']] (''Cotinus coggygria''), [[Drača|'''drača''']] (''Paliurus spina-christi''), [[Pucalina|'''pucalina''']] (''Colutea arborescens''), [[Rašeljka|'''rašeljka''']] (''Prunus mahaleb''), [[Drijen|'''drijen''']] (''Cornus mas''), [[Trnina|'''trnina''']] (''Prunus spinosa''), [[Pavitina|'''pavitina''']] (''Clematis vitalba''), [[Brijestolisna kupina|'''brijestolisna kupina''']] (''Rubus ulmifolia'') i dr.