Castrum: Razlika između inačica

Obrisano 2.059 bajtova ,  prije 14 godina
bez sažetka
mNo edit summary
No edit summary
U [[Istra|Istri]] su se gradili u razdoblju između rimskih osvajanja i osnivanja kolonija, kada je rimska vojska nadzirala istarsko priobalje. U kasnoantičko doba, s porastom opće nesigurnosti zbog unutrašnje i vanjske krize Rimskoga Carstva, model kastruma s graničnih i vojnoobrambenih područja prenosi se i na druge lokacije. Kastrumi su tada imali vojni i civilni značaj, istodobno su bila utočišta lokalnog stanovništva i izbjeglica iz drugih krajeva. Kategoriji kastruma pripadaju i vojne utvrde duž istočne obale [[Jadran]]a nastale u [[6. stoljeće|VI. stoljeću]] u vrijeme [[Justinijan I. Veliki|Justinijanove]] vladavine, kada su se radi sigurnosti plovidbe gradile na svim važnim i istaknutim točkama obale i otoka, i to tako da su jedna drugoj bile u vidokrugu.
 
== Bizantski kastrum ==
{{izdvoji}}
'''Bizanzski kastrum''' je ime za arheološki lokalitet na Velom Brijunu. Ime nije sasvim prikladno jer ovdje nije riječ o vojnom, već o civilnom naselju koji je tek djelomice služio u vojne svrhe. Kasnoantičko naselje opasano je debelim zidinama, osim s morske strane, gdje su mnogo slabije, a glavna, istočna, vrata bila su potpuno zaštićena. Unutar zidina razvilo se nakon [[5. stoljeće|V. stoljeća]] naselje izgrađeno od mnogo malih stambenih jedinica, koje nisu organski planirane i vjerojatno su adaptacija starije rimske gospodarske građevine, s tijeskovima i spremištima za ulje i vino. Propadanjem gospodarstva klasične rimske ladanjske vile ona se postupno preobrazila u niz manjih stambenih prostora, koji su se dolaskom novih stanovnika širili na okolni prostor sve dok cijelo područje u VI. stoljeću nije opasano zidinama. Umjesto nekadašnjih velikih tijeskova, stanovnici kasnoantičkih naselja upotrebljavali su za svoje potrebe male kućne tijeskove. Naselje je cjetalo između VI. i [[8. stoljeće|VIII. stoljeća]], a zatim je vjerojatno postupno propadalo.
 
== Poveznice ==
Veliku obrambenu građevinu u zaljevu Madona karakterizira i pravilan tlocrt. Ostaci građevina pronađeni unutar zidinama svjedoče o životu sve do [[16. stoljeće|XVI. stoljeća]]. U blizini se nalaze ostaci trobrodne bazilike sv. Marije iz VI. stoljeća. U narteksu bazilike i oko nje nalazilo se ranokrščansko groblje monolitnih sarkofaga, kojih se ostaci nalaze na okolnim livadama. Veoma su rano [[benediktinci]] uz [[bazilika|baziliku]] sagradili svoju opatiju čiji su građevni ostaci očuvani do danas. Napuštena je [[1312]]. godine zbog kuge te je došlo do prvoga urušenja. Obnovljena je i pregrađena u XVI. stoljeću i bila u upotrebi do kraja [[18. stoljeće|XVIII. stoljeća]]. Iznad bazilike nalaze se ostaci crkvice sv. Petra iz VI. stoljeća. Četverokutna trokatna obrambena kula stambenog i obrambenog značaja potječe iz [[13. stoljeće|XIII. stoljeća]], a zgrada kaštela i još jedna profana zgrada iz početka XVI. stoljeća.
==* [[Bizantski kastrum ==]]
 
 
[[Kategorija:Dvorci i utvrde]]{{kat?}}
[[Kategorija:Arhitektura]]