Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 23:
Ovaj tip šume, za razliku od šuma alepskog bora, razvija se na dubljim tlima, najčešće mediteranskim [[Crvenica|crvenicama]], ali i drugim tipovima tla. Temperature su nešto niže, a količina padalina veća, s nešto povoljnijim rasporedom ljeti. Životni vijek ove šume vrlo je dug i ona značajno utječe na [[Klima|klimu]], [[Hidrologija|hidrološke]] prilike, [[Tlo|stvaranje tla]] i sprečavanje [[Erozija|erozije]].
Uz hrast crniku ili [[Hrast crnika|'''česminu''']] (''Quercus ilex''), čest je i [[Crni jasen|'''crni jasen''']] (''Fraxinus ornus''), osobito u sjevernijem području, zatim [[Zelenika|'''zelenika''']] (''Phillyrea latifolia''), [[Smrdljika|'''smrdljika''']] (''Pistacia terebinthus''), [[Mirta|'''mirta''']] (''Myrtus communis''), [[Planika|'''planika''']] (''Arbutus unedo''), [[Lovor|'''lovor''']] (''Laurus nobilis''), [[Veliki vrijes|'''veliki vrijes''']] (''Erica arborea''), [[Kozokrvina|'''kozokrvine''']] vrsta ''Lonicera implexa'' i ''L. etrusca'' i dr. Zbog male količine svjetla u prizemnom sloju, u ovim šumama raste razmjerno velik broj vrsta [[Povijuša|povijuša]] koje penjanjem uz drveće dolaze do svjetla. To su npr. [[Bljušt|'''bljušt''']] (''Tamus communis''), [[Tetivika|'''tetivika''']] (''Smilax aspera''), [[Zimzeleni broć|'''zimzeleni broć''']] (''Rubia peregrina'') i [[
Zbog stoljetnog utjecaja čovjeka, šume hrasta crnike do danas su očuvane na vrlo malim površinama. Najljepše sastojine očuvane su na [[Mljet|Mljetu]], [[Rab|Rabu]] (šuma Dundo) i na [[Brijuni|Brijunima]]. Najvećim dijelom prevedene su u degradacijske stadije [[Makija|makije]], [[Garig|gariga]] i [[Kamenjar|kamenjara]].
| |||