Mirela Slukan Altić: razlika između inačica

Od [[1994.]] do [[2004.]] u statusu znanstvenog novaka radila je u [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]], prvo kao voditelj Kartografske zbirke i Odsjeka za gradivo Državne geodetske uprave, a zatim kao pročelnik Zavoda za arhivistiku, pomoćne povijesne znanosti i filmologiju. Od [[2005.]] godine u statusu višeg znanstvenog suradnika za područje povijesnih znanosti zaposlena je u Institutu društvenih znanosti [[Ivo Pilar]].

Na Odsjeku za povijest [[FFZG|Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]], drži nastavu kolegija “Uvod u čitanje starih karata» te «Kartografski izvori za europsku i hrvatsku povijest novoga vijeka” te sudjeluje u nastavi poslijediplomskog studija Odsjeka za povijest. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Puli predaje kolegij pod naslovom «Povijesna geografija i kartografija» a na poslijediplomskom studiju etnologije kolegij «Povijesna kartografija u etnologiji». Povremeno predaje na stranim sveučilištima. Kao glavni istraživač vodila je projekt Ministarstva znanosti i tehnologije RH «Prva sustavna katastarska izmjera Hrvatske i Slavonije i njezina vrijednost kao izvor za hrvatsku povijest». Od 2002. godine kao glavni istraživač vodi projekt «Povijesni atlas hrvatskih gradova» koji je odbio i međunarodnu potporu. U sklopu navednog projekta, autor je knjiga o gradovima (povijesni atlasi gradova): [[Bjelovar]], [[Sisak]] i, [[Koprivnica]] i Hrvatska Kostajnica. Osim toga, do danas je objavila više desetaka znanstvenih i stručnih radova, devetjedanaest knjiga te sudjelovala u više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Godine 2004. nagrađena je godišnjom nagradom za znanost «Oton Kučera» koja joj je dodijeljena za knjigu «Povijesna kartografija - kartografski izvori u povijesnim znanostima». Član je međunarodne komisije za povijest kartografije (Commission on the History of Cartography).