Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: Brežuljkasti pojas ili '''kolinski pojas''' dio je Eurosibirsko-sjevernoameričke regije u fitogeografskoj raspodjeli Hrvatske koji se nastavlja na [[...
(Nema razlike inačica)

Inačica od 4. travnja 2008. u 21:19

Brežuljkasti pojas ili kolinski pojas dio je Eurosibirsko-sjevernoameričke regije u fitogeografskoj raspodjeli Hrvatske koji se nastavlja na nizinski pojas u rasponu nadmorskih visina od 150 do 500 metara.

Prirodno su, zbog povoljnih klimatskih i ekoloških prilika, šume ovog pojasa bujne i bogate vrstama, no kako je to područje izuzetno povoljno i za ljudski život i djelatnosti, one su od Srednjeg vijeka nadalje pretvarane u antropogene tipove vegetacije, kao što su pašnjaci, livade, oranice, vinogradi, živice, te naselja. Ovom pojasu pripadaju brežuljci i donji dijelovi panonskog gorja (Medvednica, Ivanščica, Kalnik, slavonsko gorje). Brežuljkasti pojas razvijen je također i južnije od Karlovca, i to u smjeru Severina na Kupi, u smjeru Josipdola, te na rubu ličke visoravni i u Istri.

Prosječna godišnja temperatura ovog područja iznosi oko 10oC, a prosječna godišnja količina oborina oko 1200 mm u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, odnosno oko 800 mm u istočnom dijelu panonskoga gorja.

Najznačajnija drvenasta vrsta je hrast kitnjak (Quercus petraea), koji čini više tipova šumskih zajednica. Od ostalih drvenastih vrsta značajne su obični grab (Carpinus betulus), pitomi kesten (Castanea sativa), breza (Betula pendula), hrast cer (Quercus cerris), hrast medunac (Quercus pubescens), klen (Acer campestre), divlja trešnja (Prunus avium), te bukva (Fagus sylvatica).

Ovisno o ekološkim prilikama, u ovom pojasu razlikujemo tri skupine šumskih zajednica:

  • Šume razvijene na neutralnim do slabo bazičnim tlima, na vapnenačkoj ili dolomitnoj geološkoj podlozi. Glavne drvenaste vrste su hrast kitnjak, obični grab, trešnja, klen.
  • Acidofilne šume razvijene na kiselim tlima, odnosno silikatnoj geološkoj podlozi. Glavne drvenaste vrste su hrast kitnjak, pitomi kesten i obična breza.
  • Termofilne šume razvijene na južnim i jugozapadnim ocjeditim obroncima, na toplim prozračnim tlima, također iznad vapnenačke ili, češće, dolomitne podloge. Glavne drvenaste vrste su hrast kitnjak, hrast medunac, crni grab, crni jasen i druge submediteranske, termofilne vrste.

Šume hrasta kitnjaka i običnoga graba

Šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena

Termofilne šume s crnim grabom i hrastom meduncem