Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
copyright |
|||
Redak 15:
== Šume hrasta kitnjaka i običnoga graba ==
Ovaj tip šume predstavlja široko rasprostranjenu klimatogenu (klimazonalnu) vegetaciju nižeg kontinentalnog područja. Raste izvan dosega visokih podzemnih voda na brdskim terenima, nižim gorjima i podnožjima većih masiva, i to na pseudoglejnim, umjereno podzoliranim i smeđim šumskim tlima. Ne dolazi na plitkim dolomitnim tlima, na jako zakiseljenim, te poplavnim tlima. Optimalno je razvijen na neutralnim, te slabo bazičnim do slabo kiselim tlima.
Istočnu granicu svog rasprostranjenja dosiže na obroncima [[Dilj|Dilja]] kod [[Đakovo|Đakova]]. Dobro je razvijen oko gorja sjeverozapadne Hrvatske, te u središnjoj Hrvatskoj južnije od [[Karlovac|Karlovca]] prema obroncima [[Dinaridi|Dinarida]] i rubovima krških polja. Velike površine ovih šuma su iskrčene i pretvorene u različite tipove antropogene vegetacije, a rasprostiru se u rasponu nadmorskih visina od 150-450 m. U odnosu na srodne srednjoeuropske šume, ove se odlikuju znatno bogatijim florističkim sastavom i specifičnim ilirskim vrstama, pa ih stoga nazivamo i '''ilirskim šumama hrasta kitnjaka i običnog graba'''.
Neke od tih ilirskih vrsta su [[Mišje uho|'''mišje uho''']] (''Omphalodes verna''), [[Kukurijek|'''kukurjeci''']] (''Helleborus dumetorum'', ''H. niger'', ''H. artrorubens''), [[Grahorica|'''žućkasta grahorica''']] (''Vicia oroboides''), [[Režuha|'''režuhe''']] (''Cardamine enneaphyllos'', ''C. polyphylla'', ''C. trifolia'', ''C. waldsteiniana''), [[Biskupska kapica|'''biskupska kapica''']] (''Epimedium alpinum''), [[Volovsko oko|'''volovsko oko''']] (''Hacquetia epipactis'').
Od drvenastih vrsta najvažnije su [[Hrast kitnjak|'''hrast kitnjak''']] (''Quercus petraea'') i [[Obični grab|'''obični grab''']] (''Carpinus betulus''). Ako se tlo zakiseljuje, počinje izostajati grab, tako da šuma konačno prelazi u čisti hrastik, a sastojine na vlažnijim staništima, u jarcima, klancima, te uz rubove potoka često su čisti grabrici. Od ostalih drvenastih vrsta česti su [[Javor|'''klen''']] (''Acer campestre''), [[Trešnja|'''divlja trešnja''']] (''Prunus avium''), zatim [[Brijest|'''brijest''']] (''Ulmus glabra''), [[Javor|'''javori''']] (''Acer pseudoplatanus'' i ''A. platanoides''), te [[Kesten|'''kesten''']] (''Castanea sativa'') i [[Bukva|'''bukva''']] (''Fagus sylvatica'').
Sloj grmlja dobro je razvijen i grade ga mnogobrojne vrste. Neke od njih su [[Ruža|'''poljska ruža''']] (''Rosa arvensis''), [[Lijeska|'''lijeska''']] (''Corylus avellana''), [[Kruška|'''divlja kruška''']] (''Pyrus pyraster''), [[Likovac|'''likovac''']] (''Daphne mezereum''), [[Glog|'''glogovi''']] (''Crataegus monogyna'' i ''C. oxyacantha''). Sloj prizemnog rašća također je izuzetno dobro razvijen, a uz već spomenute ilirske vrste, karakterizira ga i velik broj vrsta '''proljetnica''' koje te šume čine izuzetno šarenim u proljeće prije prolistavanja drvenastih vrsta. S obzirom na vrstu tla na kojoj je razvijena, ova šumska zajednica može se podijeliti na nekoliko podtipova.
== Šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena ==
| |||