Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 27:
== Šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena ==
Ove šume razvijaju se na kiselim tlima iznad silikata i pješčenjaka, na nešto toplijim staništima, na platoima, sedlima i blažim padinama gdje se mogla skupiti veća količina tla, i to u rasponu nadmorskih visina od 250 do 550 m. Najveći kompleksi šuma kestena i hrasta kitnjaka razvijeni su na [[Zrinjska gora|Zrinjskoj]] i [[Petrova gora|Petrovoj gori]], [[Medvednica|Medvednici]], te na ostalom gorju sjeverozapadne Hrvatske. Uz '''pitomi kesten''' (''Castanea sativa'') i '''hrast kitnjak''', u sloju drveća mogu rasti i '''obični grab''' i '''bukva'''. Zadnjih desetljeća, zbog napada parazitske gljivice, mnoge sastojine pitomog kestena su teško oštećene, tako da su te šume danas u fazi znatnih promjena i predstavljaju vrlo ranjiv ekosustav. Na nekim staništima odumrla stabla kestena počinju zamjenjivati bukva i grab.
Sloj grmlja dobro je razvijen, a grade ga acidofilne vrste kao što su [[Borovnica|'''borovnica''']] (''Vaccinium myrtillus''), [[Žutilovka|'''obična žutilovka''']] (''Genista tinctoria''), [[Žučica|'''žučica''']] (''Chamaecytisus supinus''), [[Žučica|'''crnkasta žučica''']] (''Lembotropis nigricans'') i dr. Sloj niskog raslinja također čine acidofilne vrste [[Runjika|'''runjika''']] (''Hieracium sylvaticum'', ''H. racemosum'', ''H. rotundatum''), [[Urodica|'''urodica''']] (''Melampyrum pratense''), [[Vlasnjača|'''raznolisna vlasnjača''']] (''Festuca heterophylla''), [[Bekica|'''bjelkasta bekica''']] (''Luzula albida'') i dr. Karakterističan je i relativno velik broj vrsta [[Mahovina|'''mahovina''']] od kojih su najčešći rodovi ''Polytrichum'' i ''Leucobryum''.
Na područjima [[Lika|Like]], [[Kordun|Korduna]], [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] i dijela [[Žumberak|Žumberka]], na mjestima gdje su iskrčene prije svega šume pitomog kestena i hrasta kitnjaka, nastaje specifičan oblik vegetacije nazvan '''vrištine''' ili '''bujadnice'''. Razvijaju se na zakiseljenim, sivim, [[Ilovača|ilovastim]] tlima. Služe kao pašnjaci, a ako se prekine s ispašom, zarastaju u šikare i '''brezike'''. Karakteristične vrste vriština su [[Vrijes|'''vrijes''']] (''Calluna vulgaris''), [[Žučica|'''žučice''']] (''Genista pilosa'', ''G. germanica'', ''Chamaespartium sagittale'') i [[Bujad|'''bujad''']] (''Pteridium aquilinum''). Ako se kose, daju sijeno niske kvalitete koje se najčešće koristi kao stelja. Vrištine su zanimljive pčelarima zbog vrijesa, koji predstavlja '''medonosnu''' vrstu.
== Termofilne šume s crnim grabom i hrastom meduncem ==
| |||