Razlika između inačica stranice »Isaac Asimov«

Dodano 298 bajtova ,  prije 13 godina
Predložak:Književnik
m (fix)
(Predložak:Književnik)
{{Književnik1 |
[[Slika:Isaac.Asimov02.jpg|thumb|'''Isaac Asimov''']]
Ime = Isaac Asimov|
 
boja = #ADD8E6|
'''Isaac Asimov''' (Petrowsk, [[2. siječnja]] [[1920]]. – [[New York]], [[6. travnja]] [[1992]].), [[SAD|američki]] je pisac fantastike i [[biokemija|biokemičar]].
slika = Isaac.Asimov02.jpg|
 
opis slike = Isaac Asimov|
rođenje = [[2. siječnja]] [[1920.]]<br />Petroviči, [[Smolenska oblast]], [[Rusija]]|
smrt = [[6. travnja]] [[1992.]]<br />[[New York]], [[SAD]]|
zanimanje = Biokemičar i pisac|
vrsta = [[Znanstvena fantastika]], popularna znanost|
djela = Ja, robot; Fondacija|
}}
'''Isaac Asimov''' (PetrowskPetroviči, [[2. siječnja]] [[1920]]. – [[New York]], [[6. travnja]] [[1992]].), [[SAD|američki]] je pisac fantastike i [[biokemija|biokemičar]].
 
Bio je iznimno plodan autor, bavio se znanošću, "popularnom znanošću", kriminalističkom književnošću i [[Spekulativna fikcija|spekulativnom fikcijom]] (uglavnom [[znanstvena fantastika|znanstvenom fantastikom]], ali i [[Fantastika (fantasy)|fantastikom]]) te je napisao ili uredio preko 500 knjiga te preko 90 000 pisama i razglednica. Zajedno s [[Robert_Heinlein|Robertom Heinleinom]] i [[Arthur Clarke|Arthurom Clarkeom]] čini poznatu Veliku trojicu pisaca znanstvene fantastike toga vremena. Najpoznatiji mu je djelo «Fundacija (Zaklada)» u koje je uklopio i serijale «Galaktičko carstvo» i «Robot».
 
 
 
== Biografija ==
 
 
Rođen je u [[Rusija|Rusiji]], ali je zajedno s roditeljima emigrirao [[1923]]. godine u [[SAD]]. Roditelji su mu govorili [[engleski jezik|engleski]] i [[jidiš]], tako da nikad nije naučio govoriti [[ruski jezik|ruski]]. Odrastao je u Brooklynu ([[New York]] gdje je naučio čitati s pet godina, a tečno je govorio i engleski i jidiš. Njegovi su roditelji posjedovali prodavanonicu u kojoj je bilo i znanstveno-fantastičnih časopisa koje je često bio čitao. Oko jedanaeste godine i sam je počeo pisati vlastite priče.
 
 
U svojoj je zbirci šala često navodio šale o židovskom i kršćanskom bogu, vragu i raju te o drugim religijskim temama. Naime, smatrao je kako dobra šala može inducirati značajniju i dublju misao od brojnih sati [[filozofija|filozofskih]] rasprava.
 
 
Što se tiče političkih uvjerenja, bio je član demokratske stranke. Bio je veliki protivnik Vijetnamskog rata šezdesetih godina 20. stoljeća. Također se smatrao feministom i prije negoli je feministički pokret uopće uzeo zamaha. Smatrao je i da se homoseksualnost treba smatrati moralnim pravom, baš kao i bilo koji spolni odnos kojemu svrha nije razmnožavanje.
 
Bavio se različitim problemima, a u svojoj je posljednjoj proznoj knjizi iz [[1991]]. «Naša ljuta Zemlja» pisao o problemu uništavanja [[ozonski omotač|ozonskog omotača]] i globalnom zatopljenju. Suautor te knjige bio je njegov prijatelj i pisac znanstvene-fantastike, Frederik Pohl.
 
 
Asimov je umro [[6. travnja]] [[1992]]. Nadživjela su ga žena Janet i njegova djeca iz prvoga braka. Deset godina nakon njegove smrti, Janet Asimov objavila je novo izdanje njegove autobiografije u kojem je rečeno kako je uzrok njegove smrti [[SIDA|sida]]. Naime, zaražen je za vrijeme transfuzije krvi prilikom operacije srčane premosnice. Janet je rekla kako je Asimov sve htio priznati javnosti, ali su mu liječnici savjetovali da to ne učini.
 
 
 
== Književni rad ==
 
 
Njegova su četiri zakona robotike danas legendarna, a glase:
 
:'''2.''' Robot mora slušati ljudske naredbe, osim kad su one u suprotnosti s nultim ili prvim zakonom.
:'''3.''' Robot treba štititi svoj integritet, osim kad je to u suprotnosti s nultim, prvim ili drugim zakonom.
 
 
Asimov je svojim najboljim djelom smatrao priču «Posljednje pitanje» (''The Last Question'') iz [[1956]]. godine.
 
 
 
== Citati ==
 
* ''Život je ugodan. Smrt je mirna. Prijelaz je taj koji nas brine.''
* ''Nikad nemoj dopustiti da ti osjećaj morala zasmeta da učiniš ono što je ispravno.''
* ''Loša ideja dobro napisana bit će bolje prihvaćena od loše napisane ali dobre ideje.''
* ''Nasilje je posljednje utočište nesposobnih.''
 
 
 
== Nepotpun popis djela ==
 
[[Slika:AsimovOnThrone.png|thumb|'''Isaac Asimov''']]
 
 
=== Serijal o robotima ===
 
:1. '''Ja, robot''' (I, Robot) (1950) - 9 priča povezanih u jednu priču
:2. '''The Complete Robot''' (1982) - zbirka od 31 priče, uključuje sve iz zbirke ''Ja, robot'', ali redoslijed je drugačiji i nisu više povezane u jednu veliku priču.
:9. '''Isaac Asimov's Inferno''' (1994) Roger MacBride Allen
:10. '''Isaac Asimov's Utopia''' (1996) Roger MacBride Allen
 
 
=== Serijal o Carstvu ===
 
:11. '''Svemirske struje''' (The Currents of Space) (1952) - roman
:12. '''Zvijezde, prah nebeski''' (The Stars, Like Dust) (1951) - roman
:13. '''Kamenčić na nebu''' (Pebble in the Sky) (1950) - prvi roman Isaaca Asimova
:14. '''Blind Alley''' (1945) - kratka priča
 
 
=== Serijal o Zakladi ===
 
Hrvatski izdavač ''Izvori'' englesku riječ ''foundation'' prevodi kao fundacija, ali bolje je zaklada, ili kako je Gordana Vučićević u Beogradu prevela - zadužbina.
 
:20. '''Na rubu Zaklade''' (Foundation's Edge) (1982)
:21. '''Zaklada i Zemlja''' (Foundation and Earth) (1986)
 
 
Poslije Asimovljeve smrti, tri značajna pisca ZF-e napisala su tri romana koja spadaju radnjom i likovima u serijal o Zakladi, a spomenuti su odvojeno, jer nisu napisani u dogovoru s Asimovom. To su:
 
Vremenski spadaju između ''Preludija u Zakladu'' i ''Ususret Zakladi''.
 
 
 
== Glavni likovi Asimovljevih priča i romana ==
 
* Susan Calvin, robopsiholog
* R. Daneel Olivaw, robot detektiv
* Hari Seldon, osnivač Zaklade
* Dors Venabili, Seldonova žena
 
 
 
== Povezani članci ==
 
* [[Spekulativna fikcija]]
* [[Znanstvena fantastika]]
* [[Popis pisaca znanstvene fantastike]]
* [[Popis književnih SF djela]]
 
 
 
1.660

uređivanja