Inačica od 15. ožujka 2008. u 12:03 uredi JAnDbot (razgovor \| doprinosi) 49.013 edits m robot Dodaje: fi:Zoran Đinđić, id:Zoran Đinđić ← Starija izmjena		Inačica od 11. travnja 2008. u 15:17 uredi ukloni ovu izmjenu Djoka34 (razgovor \| doprinosi) 122 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Slika:Zoran Djindjic.jpg\|thumb\|'''Zoran Đinđić''']] Dr '''Zoran Đinđić''' ([[Bosanski Šamac]], [[1. kolovoza]] [[1952]]. - [[Beograd]], [[12. ožujka]] [[2003]].), [[Srbija\|srpski]] političar, i bivši premijer Srbije. == Biografija == Rođen je [[1. kolovoza]] [[1952]]. u Bosanskom Šamcu, gdje mu se otac (oficir [[JNA]]) zatekao na službi. Školovao se uglavnom po mjestima gdje mu je otac službovao, a [[gimnazija\|~~Gimnaziju~~gimnaziju]] je završio [[1970]]. godine u Beogradu~~, a~~. [[1974]]. godine diplomirao je [[filozofija\|filozofiju]] na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Doktorirao je [[1979]]. godine na Sveučilištu u [[Konstanz]]u u [[Njemačka\|Njemačkoj]] i to s tezom: "Problemi utemeljenja kritičke teorije društva". Mentor mu je bio [[Jürgen Habermas]], jedan od najuglednijih svjetskih filozofa. Još kao student sudjelovao je u opozicijskim aktivnostima, pa je tako zbog pokušaja organiziranja autonomne studentske organizacije (zajedno s [[Zagreb\|zagrebačkim]] i [[Ljubljana\|ljubljanskim]] studentskim vođama), osuđen na godinu dana [[zatvor]]a. Eseji i radovi su mu objavljivani u "Stavu", "Književnim novinama" i "Književnoj reči".▼ Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa "Theoria", glasila Filozofskog društva [[Srbija\|Srbije]]. Preveo je mnoga filozofska djela i autor je velikog broja novinskih prikaza. ▼ Bio je profesor na Filozofskom fakultetu u [[Novi Sad\|Novom Sadu]] i viši znanstevni suradnik u Centru za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu. Jedan je od osnivača Demokratske stranke [[1989]]. godine. Na Skupštini održanoj u ~~rujnu~~veljači [[1990]]. godine, izabran je za predsjednika Izvršnog odbora Demokratske stranke. Bio je i poslanik u sva tri višestranačka saziva [[Narodna skupština Republike Srbije\|Narodne skupštine Republike Srbije]] i Veću republika savezne Skupštine. Za predsjednika Demokratske stranke izabran je [1994]. godine. Nakon toga, još tri puta je potvrđen na mjestu šefa stranke. U sudskom sporu s tadašnjim predsjednikom [[Vlada Republike Srbije\|Vlade Republike Srbije]] [[Mirko Marjanović (Srbija)\|Mirkom Marjanovićem]] osuđen je 20. rujna 1996. na četiri mjeseca zatvora, uslovno na dvije godine. Vrhovni sud Srbije preimenovao je presudu 9. srpnja 1998. godine i izrekao novu u kojoj je osuđen na sedam mjeseci zatvora, odnosno na tri godine uslovnog odsluženja kazne. Za [[gradonačelnik]]a [[Beograd]]a izabran je [[21. veljače]] [[1997]]. godine, poslije 88 dana građanskih i studentskih demonstracija protiv izborne krađe, ispred [[koalicija Zajedno\|koalicije "Zajedno"]], koja je na lokalnim izborima [[1996]]. odnijela pobjedu u više gradova [[Srbija\|Srbije]]. S dužnosti predsjednika Skupštine grada Beograda smijenjen je [[30. rujna]] [[1997]]. godine glasovima gradskih odbornika SPO, SPS i SRS. U lipnju [[2000]]. godine, Đinđić preuzima funkciju koordinatora Saveza za promene (SZP), a u kolovozu iste godine postaje '''menadžer promotivne kampanje''' [[Demokratska opozicija Srbija\|Demokratske opozicije Srbije]] za izbore koji su bili održani [[24. rujna]] iste godine, na kojima je '''DOS''' i pobijedio. Đinđić je najzaslužniji za događaje koji su [[5. listopada]] doveli do pada režima [[Slobodan Milošević\|Slobodana Miloševića]], koji je odbijao priznati izborni poraz. Na tim izborima Đinđić je izabran za poslanika u Vijeću republika Skupštine [[SRJ]]. Za [[premijer]]a Srbije izabran je [[25. siječnja]] [[2001]]. godine poslije pobjede DOS-a na republičkim parlamentarnim izborima održanim u prosincu [[2000]]. U rujnu [[1999]]. američki tjednik "Times" uvrstio je Đinđića u prestižnu listu četrnaest vodećih europskih političara trećeg tisućljeća. Redak 27: Bio je predsjednik Organizacionog odbora 12. Svjetskog kupa u vaterpolu 2002. U kolovozu [[2002]]. godine u [[Prag]]u je za doprinose u razvoju demokracije u Srbiji primio nagradu "Fondacije Polak", koja se svake godine dodjeljuje za doprinos u sprovođenju demokratskih i ekonomskih reformi u Centralnoj i Istočnoj Europi. Ubijen je u [[Atentat na Zorana Đinđića\|atentatu]] [[12. ožujka]] [[2003]]. godine ispred zgrade Vlade Srbije. Sahranjen je 15. ožujka u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, a pogrebu je nazočilo više stotina hiljada građana. ~~Na Skupštinama Demokratske stranke, održanim 29. siječnja 1994., 18. srpnja 1998., 27. veljače 2000. i 5. listopada 2001. godine izabran je za predsednika Demokratske stranke.~~ ~~Ubijen je u [[Atentat na Zorana Đinđića\|atentatu]] [[12. ožujka]] [[2003]]. godine ispred zgrade Vlade Srbije.~~ Za sobom je ostavio suprugu Ružicu, sina Luku i kćerku Jovanu. == Djela == * "Srbija ni na istoku ni na zapadu" * "Subjektivnost i nasilje" * "Jugoslavija kao nedovršena država" * "Jesen dijalektike" ▲Eseji i radovi su mu objavljivani u "Stavu", "Književnim novinama" i "Književnoj reči". ▲Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa "Theoria", glasila Filozofskog društva [[Srbija\|Srbije]]. Preveo je mnoga filozofska djela i autor je velikog broja novinskih prikaza. == Povezani članci == * [[Atentat na Zorana Đinđića]] == Vanjske poveznice ==

Zoran Đinđić: razlika između inačica