Pima: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Thijs!bot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: pt:Pima
Sombrero (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Slika:PimaMan.jpg|thumb|Joseph Head (Pima Indijanac) 1907.]] '''Pima'''.- Plemeje pleme [[Piman]] Indijanaca, porodica [[Uto-Aztecan]], u dolinama rijeka [[Gila]] i [[Salt]] u [[Arizona|Arizoni]]. Nekada oko 4,000 (1680, prema Mooneyu), u oko 90 sela, danas 20,000 (prema NAHDB-u) na rezervatima Gila River, Salt River.
 
== Ime ==
[[Slika:GrindingCorn.jpg|frame|left|Žena iz plemena Pima na starinski način melje kukuruz sa [[mano]]m kojeg drži u ruci i struže njime po kukuruzu koji se stavi na [[metate]], udubljeno kameno postolje. Na ovaj način Indijanci Meksika i američkog Jugozapada već tisućama godina melju kukuruz, žir i drugo sjemenje.]] Riječ 'pima' u jeziku [[Nevome]] Indijanaca znači 'no' (=ne), nastala u nesporazumu ranih misionara sa Indijanacima. Sami sebe oni nazivaju ''Akimel O'Odham'' (ispravnije ''Akimel O'odham'') u značenju ("People of the River"). Swanton, u svojem vremenu nalazi gotovo identičan naziv ''Â'-â'tam'' ili ''Â'-â'tam â'kiműlt'' ( "river people"), kako bi ih se moglo razlikovati od [[Papago]] Indijanaca, njihovih jezičnih i etničkih srodnika. Drugi nazivi za njih manje su poznati. [[Tonto]] Indijanci nazivali su ih ''Widshi iti'kapa'', a [[Yavapai]] ''Tihokahana''. Kod [[Maricopa]] postojao je naziv ''Tex-pas'', a kod [[Apache|Apača]] ''Saikiné'', što znači "living in sand (adobe) houses,". Apači nam ostavljaju još jedan etnografski vrijedan podatak u nazivu ''Nashteíse'', "live in mud houses". Oba ova naziva živo nam dočaravaju kakove su nastambe Pime sebi gradili u pred-kontaktnom dobu.
 
== Sela ==
[[Slika:PimaHousePima Indian dwellings 1900.jpg|thumb|Nastamba Pima Indijanaca, učinjena od zemlje i ojačana granjem1900. godine]] Pima Indijanci dijele ime zajedno sa plemenom [[Pima Bajo]] (Lower Pima) iz [[Sonora|Sonore]]. Oni što žive u [[Arizona|Arizoni]] poznati su kao Pima, prije nazivani i Pima Alto ili Upper Pima. Njihova sela su bila: Agua Escondida, Agua Fria, Aquitun, Aranca (dva sela nepoznate lokacije), Arenal (možda), Arivaca, Arroyo Grande, Bacuancos (Sonora, Mexico), Bisani (Sonora, Mexico), Blackwater, Bonostac, Busanic (na granici Arizona-Sonora), Cachanila (možda njihovo), Casa Blanca, Cerrito (možda od Pima), Cerro Chiquito (možda od Pima), Chemisez, Chupatak, Chutikwuchik, Chuwutukawutuk, Cocospera (Sonora, Mexico), Comac, Estancia, Gaibanipitea (možda od Pima, i vjerojatno identično ruševinama Santa Cruz, zapadno od Tombstone, Arizona), Gutubur (lokacija nepoznata), Harsanykuk, Hermho, Hiatam, Hormiguero (možda od Pima), Huchiltchik, Hueso Parado (zajedno sa Maricopama), Imuris, near the eastern bank of Rio San Ignacio, or Magdalena (Sonora, Mexico), Judac, Kamatukwucha, Kamit, Kawoltukwucha, Kikimi, Kookupvansik, Mange, Merced, Nacameri (Sonora, Mexico), Napeut, Ocuca (Sonora, Mexico), Oquitoa (na Rio del Altar, sjeverozapadna Sonora, Mexico), Ormejea, Oskakumukchochikam, Oskuk, Peepchiltk, Pescadero (sjeverna Sonora, Mexico), Petaikuk, Pitac (na rijeci Gila), Potlapigua (blizu Babispe i Baserac, u Sonori, Mexico, što pripada teritorij u Opata), Remedios (misija na San Ignacio, pritoci Rio Asunciona, Sonora, Mexico), Rsanuk, jedna milja od Sacaton Station-a), Rsotuk, Sacaton, San Andrés Coata, San Fernando (9 liga /leagues/; oko 50 km istočno od ruševina Casa Grande, blizu Gile), .San Francisco Ati, San Francisco de Pima (Sonora, Mexico), San Serafin, Santan, Santos Angeles (Sonora, Mexico), Saopuk, Sepori, Shakaik, Statannyik, Stukamasoosatick, Sudacson, Tatsituk, Taumaturgo, Tubuscabors, Tucson (ovo selo možda je bilo zajedničko sa Papago i Sobaipuri Indijancima, na mjestu suvremenog Tucsona), Tucubavia (Rio Altar, sjeverna Sonora, Mexico), Tutuetac, Uturituc (možda na mjestu današnjeg Sacatona i Wechurt (na North Blackwateru, southern Arizona).
 
== Povijest ==
Pime [[Slika:SaguaroAndPima.jpg|frame|left|Pima žene ispod saguaro-kaktusa, voće od divovskog kaktusa bilo je važno u prehrani Pima i drugih susjednih plemena1694.]] Pime 1694 posjećuje otac [[Eusebio Francisco Kino]], jedan od ranih španjolskih istraživača koji je prolazio pustinjama američkog Jugozapada, i utemeljio brojne misije u Novom svijetu. Godine [[1698]] Kino ih iznova posjećuje, a to će učiniti još četiri puta do 1702. –Godine 1731 otac [[Felipe Segresser]] i [[Juan Bautista Grashoffer]] utemeljuju misije [[San Xavier del Bac]] i [[San Miguel de Guevavi]], koje postaju prva stalna španjolska naselja u Arizoni. Pime su kasnije u dobrim odnosima sa bijelcima. Tako oni godine [[1856.]] sudjeluju sa američkom vojskom u borbi protiv Apača. Godine [[1879]] za njih i Maricope utemeljuje se rezervat Salt River, a [[1883]] Gila River.
 
== Etnografija ==
[[Slika:PimaKiHouse.jpg|frame|Ki, kuća Pima Indijanaca.]] Pima Indijanci srodni su [[Papago|Papagima]], koji žive prema jugu od njih, i [[Nevome]] Indijancima iz [[Sonora|Sonore]]. Naselja Pima su permanentna, sa nastambama od zemlje i drugog materijala. Kao sjedilačko agrarno pleme, poznavali su i irigaciju, uzgajali su [[kukuruz]], [[pamuk]], [[grah]], [[tikve]] i drugu kulturu. Povećanje Pima-populacije tjeralo ih je da se rašire po velikom području, ali ih je neprijateljstvo pridošlih plemena, možda [[Apači|Apača]], natjerala da konsolidiraju svoje snage. Pime se vode kao potomci naroda nazivanog [[Hohokam]], upravo poznati po dugim irigacijskim kanalima i ruinama koje su danas zaštićene i nalaze se na području nacionalnog spomenika [[Hohokam Pima National Monument|Hohokam Pima]] u Arizoni, sjeverozapadno od [[Sacaton]]a. Svoja polja ovi Indijanci morali su štititi, napose od napasnih pljačkaških bandi Apača, pa su u tu svrhu imali organizirane patrole za njihovu zaštitu.
 
Pime bijahu organizirani u pet patrilinearnih grupa. Formalnih ženidbenih ceremonija nije bilo, i par bi jednostavno zajednički počeo kohabitirati. Žena je pripremljena za izvršavanje svih poslova u domaćinstvu, polju, ona sakuplja plodove kaktusa, brine o djeci i plete košare. Košare Pima poznate su po svojoj ljepoti i lijepog su dizajna. Muškarac je vješt upotrebi luka i strijele, i spreman za rat ako zatreba. Neprijateljstvo sa Apačima dovelo ih je u bliske odnose sa bijelcima. Oni isprva pomažu naseljenicima, a i kasnije za vrijeme Kalifornijske zlatne groznice, štite kopače zlata koji prolaze njihovim teritorijem, kao i naseljenike od napada drugih plemena.