Razlika između inačica stranice »Šume brdskog pojasa Hrvatske«

(Nova stranica: Brdski pojas ili '''montani pojas''' dio je Eurosibirsko-sjevernoameričke regije u fitogeografskoj raspodjeli Hrvatske koji zauzima prostore iznad 350...)
 
 
== Brdske šume bukve (''Lamio orvalae Fagetum'') ==
 
Ovaj tip šuma rasprostranjen je u kopnenom dijelu [[Dinaridi|Dinarida]], na [[Kordun|Kordunu]] i [[Banovina|Banovini]], te na panonskom gorju sjeverozapadne Hrvatske u rasponu nadmorskih visina od 400 do 800 m. Raste na ravnim terenima i različito eksponiranim, ali ne suviše strmim padinama. Predstavlja jedan od gospodarski najvažnijih tipova šuma.
 
U dinarskom području najčešće raste na smeđim tlima i [[Vapnenac|karbonatnim]] crnicama, a u panonskom području na raznim tipovima tala, no najčešće na distričnim smeđim dubokim tlima i na luvisolima na [[Silikat|silikatu]].
 
U sloju drveća prevladava [[Bukva|bukva]], ali su česti i [[Hrast kitnjak|'''hrast kitnjak''']] (''Quercus petraea''), [[Obični grab|'''obični grab''']] (''Carpinus betulus''), [[Brijest|'''gorski brijest''']] (''Ulmus glabra''), [[Javor|'''javori''']] (''Acer platanoides'' i ''A. pseudoplatanus''), te [[Jasen|'''obični jasen''']] (''Fraxinus excelsior''). Sloj grmlja najčešće je vrlo bogat i u njemu, između ostalih, rastu [[Kozja krv|'''kozlokrvine''']] (''Lonicera xylosteum'' i ''L. alpigena''), [[Božikovina|'''božikovina''']] (''Ilex aquifolium''), [[Bazga|'''crvena bazga''']] (''Sambucus racemosa''), [[Likovac|'''likovci''']] (''Daphne laureola'' i ''D. mezereum'') i [[Kurika|'''širokolisna kurika''']] (''Euonymus latifolius''). U prizemnom sloju raste izuzetno velik broj vrsta, pa se može reći da upravo ovaj tip šume ima najbogatije razvijeni prizemni sloj u odnosu na sve druge tipove šuma u Hrvatskoj. Posebnu specifičnost tom sloju daje vrlo velik broj ilirskih vrsta koje su [[Endem|endemi]] sjeverozapadnog dijela [[Balkan|Balkana]]. Neke od tih vrsta su [[Mrtva kopriva|'''velika mrtva kopriva''']] (''Lamium orvala''), [[Volujsko oko|'''volujsko oko''']] (''Hacquetia epipactis''), '''kranjski bijeli bun''' (''Scopolia carniolica''), '''kranjska mlječika''' (''Euphorbia carniolica''), [[Mišje uho|'''mišje uho''']] (''Omphalodes verna''), [[Režuha|'''mnogolisna režuha''']] (''Cardamine polyphylla'') i dr.
 
Dok je većina srodnih bukovih šuma u srednjoj Europi pretvorena u kulture [[Smreka|smreke]], kod nas su one sačuvane u gotovo prirodnom stanju što je također jedna od posebnosti ovoga prostora.
 
Brdska bukova šuma, s obzirom na ekološke prilike na staništu, dosta se međusobno razlikuje. Razvijena je na toplijim i hladnijim položajima, na plićem i dubljem tlu, a reakcija tla može također varirati. Svi ti čimbenici utječu na sastav zajednica. Antropogeni utjecaj, prije svega sječa, može isto tako biti izražen. Degradacijom tih šuma nastaju panjače, odnosno šikare u kojima obilno rastu [[Lijeska|'''lijeska''']] (''Corylus avellana'') i [[Breza|'''breza''']] (''Betula pendula'').
 
== Šume bukve s bekicom (''Luzulo-Fagetum'') ==
76

uređivanja