Inačica od 15. travnja 2008. u 13:08 uredi Dalibor Bosits (razgovor \| doprinosi) 16.533 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 15. travnja 2008. u 14:03 uredi ukloni ovu izmjenu Epp~hrwiki (razgovor \| doprinosi) 359 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Slika:Potassium_Carbonate_2D_structure.png\|thumb\|200px\|Struktura kalijevog karbonata]] [[Slika:Potassium Carbonate 3D model.png\|thumb\|200px\|Model kalijevog karbonata]] [[Slika:Potassium carbonate.jpg\|thumb\|200px\|Kalijev karbonat]]▼ '''~~kalijev~~Kalijev karbonat''' (~~još~~također i ''~~Potaša~~'potaša''', od [[njemački\|njem.]] ''Pottasche'' : ''Pott'' -lonac + ''Asche'' -pepeo), '''[[kalij\|K]]<sub>2</sub>[[ugljik\|C]][[kisik\|O]]<sub>3</sub>''', se javlja se u vidu malih bijelo-prozirnih, zrnatih i higroskopnih kristala, lako i dobro topljivih u vodi (93.7g u 100g vode), koji daju lužnatu otopinu. Temperatura topljenja kalijevog karbonata iznosi 891°C. Svrstava se među prve napravljene (dobivene) čiste kemikalije iz prirode. Drugi naziv (stariji i prvi) je bio potaša ~~(njem. ''Pottasche'', od Pott -lonac + Asche -pepeo)~~. Od 1500-ih godina, do početka [[20. stoljeće\|20. stoljeća]] bila je jedna od najvažnijih industrijskih kemikalija. Danas se dobiva uvođenjem [[Ugljikov dioksid\|ugljikova dioksida]] u [[kalij]]evu lužinu (otopinu kalijeva hidroksida) ili pak elektrolizom nekih kalijevih soli, a rabi se u velikim količinama (među glavnim sastojcima) u proizvodnji [[Staklo\|stakla]], pripravi drugih kalijevih soli, [[Sapun\|sapuna]], za apsorpciju CO<sub>2</sub>, u industriji [[Keramika\|keramike]] i [[Fotografija\|fotografije]], te za produkciju sredstava za pranje. Nekad se pripravljala/o ispiranjem drvnoga pepela vodom i isparavanjem otopine do suhoga. Otapa se na 20°C 112 grama na 100 mL vode. Relativna gustoća na 20°C mu je 2.29 g/cm3. == Metoda dobivanja kalijevog karbonata iz pepela == ▲[[Slika:Potassium carbonate.jpg\|thumb\|200px\|Kalijev karbonat]] Prije se dobivao na ovaj način, jer u pepelu ima dosta kalijevog karbonata. Prvo se pokupio [[pepeo]], provukao kroz [[sito]] da zaostane [[ugljen]] i druge nečistoće. Ugljen sa sita se bacio, a uzeo se fini pepeo, koji se zalio vodom. Volumski otprilike: pepeo:voda - 70:30. Taj potopljeni pepeo, se dobro zamuti i kad se sve staloži, s vrha se pokupe nečistoće, među njima i sitni zaostaci ugljena (većinom). Zatim se taj pepeo uparavao do suhoga, zbog toga, da bi s vodom ispario [[Kalij sulfid\|kalijev sulfid]] i ostali nepoželjni sastojci (bar polovično), kojih ima u pepelu (npr. razne nečistoće i masnoće od mesa, ukoliko je pepeo uzet s roštilja). Nečistoće su obično razne soli jer su hlapljive tvari isparile još dok je gorjelo (uparavano). Ako se nešto otopi i onda upari do suhoga, dobiva se više-manje isto, ali ili čistije ili manje. Taj ugrijani pepeo (sada kalijevog karbonata u njemu ima preko 60%), stavljao se u tučak i lagano usitnjavao, ovaj put je bio puno finiji prah nego prethodni pepeo i iz sivo-bijele boje (boja pepela) prešao je u tamno sivu boju.

Kalijev karbonat: razlika između inačica