Razlika između inačica stranice »Šume gorskog pojasa Hrvatske«

 
== Šume bukve i jele ==
 
Rasprostiru se na oko 130 000 ha u dinarskom prostoru i na oko 15 000 ha u panonskom prostoru. Budući da se ta dva prostora bitno razlikuju klimatski, geološki i edafski, florni sastav tih šuma će također biti različit. Za dinarske bukovo-jelove šume značajan je velik udio ilirskih vrsta, dok su panonske srodne sa sličnim šumama srednjoeuropskog prostora.
 
=== Dinarske šume bukve i jele ===
 
Rasprostranjene su u [[Lika|Lici]], na [[Velebit|Velebitu]] i [[Plješivica|Plješivici]], [[Velika Kapela|Velikoj]] i [[Mala Kapela|Maloj kapeli]], te u [[Gorski kotar|Gorskom Kotaru]]. Očuvano je i više prašuma, kao što su '''Čorkova uvala''' u sklopu [[Plitvička jezera|NP Plitvička jezera]], '''Devčića tavani''' na [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|sjevernom Velebitu]], '''Plješivička uvala''' u [[Lička Plješivica|Ličkoj Plješivici]], te '''Klepina duliba''' pokraj [[Krasno|Krasna]].
 
Zauzimaju pojas nadmorskih visina od 550 do 1200 m, a rastu na [[Dolomit|dolomitnoj]] i [[Vapnenac|karbonatnoj]] geološkoj podlozi, na [[Les|lesiviranim]] tlima, smeđim karbonatnim tlima i karbonatnim [[Crnica|crnicama]]. Uspijevaju manje-više na svim ekspozicijama i nagibima.
 
Dominantne drvenaste vrste su [[Bukva|bukva]] (''Fagus sylvatica'') i [[Jela|jela]] (''Abies alba''), a uz njih rastu i [[Javor|'''gorski javor''']] (''Acer pseudoplatanus''), te [[Brijest|'''gorski brijest''']] (''Ulmus glabra''). U sloju grmlja čest je [[Likovac|'''likovac''']] (''Daphne mezereum''), a u sloju niskog raslinja rastu mnogobrojne ilirske vrste (vidi odlomak ''Brdske šume bukve'' u članku [[Brdski pojas]]). Česte su još i '''ženska paprat''' (''Athyrium filix-femina''), '''muška paprat''' (''Dryopteris filix-mas''), [[Srebrenka|'''srebrenka''']] (''Lunaria rediviva''), kao i [[Režuha|'''lukovičasta režuha''']] (''Cardamine bulbifera'').
 
=== Panonske šume bukve i jele ===
 
U odnosu na dinarske, bukovo-jelove šume panonskog područja rastu u uvjetima toplije klime, manje količine oborina, na dubokim smeđim vapnenastim i smeđim kiselim tlima. Na [[Strahinjčica|Strahinjčici]], [[Ivanščica|Ivančici]], [[Ravna gora|Ravnoj gori]] i [[Trakošćan|Trakošćanu]] rastu na [[Vapnenac|karbonatnoj]] podlozi, a na [[Macelj|Maceljskoj gori]], [[Medvednica|Medvednici]] i [[Papuk|Papuku]] rastu na [[Silikat|silikatnoj]] podlozi. Zauzimaju raspon nadmorskih visina od 200 do 1000 m. Na male nadmorske visine (200 m) jela se spušta na sjevernim padinama, npr. onima Medvednice. Ove šume imaju važnu hidrološku i protuerozijsku funkciju.
 
Za razliku od situacije kod dinarskih šuma, udio ilirskih vrsta u panonskim šumama bukve i jele je malen. Uz bukvu i jelu u sloju drveća rastu i [[Javor|'''javori]] (''Acer platanoides'' i ''A. pseudoplatanus''), [[Jasen|'''obični jasen''']] (''Fraxinus excelsior''), te [[Brijest|'''gorski brijest''']] (''Ulmus glabra''). U sloju grmlja rastu [[Likovac|'''likovci''']] (''Daphne mezereum'' i ''D. laureola''), a u sloju niskog raslinja izuzev ilirskih vrsta i one koje su navedene u odlomku o dinarskim bukovo-jelovim šumama.
 
== Šume jele s rebračom (''Blechno-Abietetum'') ==
76

uređivanja