Razlika između inačica stranice »Šume gorskog pojasa Hrvatske«

 
== Šume jele s rebračom (''Blechno-Abietetum'') ==
 
Ovaj tip šume rasprostire se na nadmorskim visinama od 650 do 950 m, unutar bukovo jelovih šuma, ali na [[Silikat|silikatnim]] stijenama, odn. kiselim, [[Automorfna tla|podzoliranim]] tlima. Gospodarski predstavljaju jedan od najvažnijih tipova šuma. Najviše ih ima u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], zatim na [[Velebit|Velebitu]], [[Velika Kapela|Kapeli]] i [[Plješivica|Plješivici]]. U sjevernoj Hrvatskoj raste samo na [[Macelj|Maceljskoj gori]], na nadmorskim visinama od 210 do 425 m.
 
Tla na kojima se razvija '''izrazito su kisela''', s pH često ispod 5.
 
U sloju drveća dominira [[Jela|'''jela''']] (''Abies alba''), uz nju mogu rasti i [[Smreka|'''smreka''']] (''Picea abies'') i [[Oskoruša|'''jarebika''']] (''Sorbus aucuparia''), te [[Bukva|'''bukva''']] (''Fagus sylvatica''), koja u ovim šumama slabo uspijeva. Sloj grmlja slabo je razvijen. U njemu dominira podmladak jele i jarebike, a može se naći i [[Malina|'''malina''']] (''Rubus idaeus''), razne vrste [[Kupina|'''kupina''']] (''Rubus'' spp.), te [[Kozja krv|'''crna kozlokrvina''']] (''Lonicera nigra''). Prizemni sloj dobro je razvijen i čini ga velik broj vrsta. Osobito je značajna [[Paprat|paprat]] [[Rebrača|'''rebrača''']] (''Blechnum spicant'') po kojoj je šuma i dobila ime. Od ostalih vrsta valja spomenuti [[Borovnica|'''borovnicu''']] (''Vaccinium myrtillus''), [[Crvotočina (biljka)|crvotočine]] (''Lycopodium annotinum'', ''L. clavatum'', ''Huperzia selago''), '''trave šašuljice''' (''Calamagrostis'' spp.), te više vrsta [[Mahovina|mahovina]], koje do izražaja dolaze osobito na vlažnijim staništima.
76

uređivanja