Šume gorskog pojasa Hrvatske: razlika između inačica

Gorski pojas ili '''altimontani pojas''' dio je Eurosibirsko-sjevernoameričke regije u [[Fitogeografija|fitogeografskoj]] raspodjeli [[Hrvatska|Hrvatske]]. Na [[Dinaridi|Dinaridima]] i panonskom gorju razvijen je u rasponu nadmorskih visina od 600 (800) m do 1100 m, dok se na sjevernim padinama [[Papuk|Papuka]] i [[Medvednica|Medvednice]] spušta niže. To je područje umjereno hladne, te perhumidne (vlažne) klime. Prosječne godišnje temperature variraju između 6 i 7 ^oC, a prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 1200 mm u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odn. 3000 i više i Gorskom kotaru. Kao geološka podloga, u Dinaridima prevladavaju [[Vapnenac|karbonati]] i [[Dolomit|dolomiti]], a u panonskom gorju [[Silikat|silikati]].

 

 

U sloju drveća dominira [[Jela|'''jela''']] (''Abies alba''), uz nju mogu rasti i [[Smreka|'''smreka''']] (''Picea abies'') i [[Oskoruša|'''jarebika''']] (''Sorbus aucuparia''), te [[Bukva|'''bukva''']] (''Fagus sylvatica''), koja u ovim šumama slabo uspijeva. Sloj grmlja slabo je razvijen. U njemu dominira podmladak jele i jarebike, a može se naći i [[Malina|'''malina''']] (''Rubus idaeus''), razne vrste [[Kupina|'''kupina''']] (''Rubus'' spp.), te [[Kozja krv|'''crna kozlokrvina''']] (''Lonicera nigra''). Prizemni sloj dobro je razvijen i čini ga velik broj vrsta. Osobito je značajna [[Paprat|paprat]] [[Rebrača|'''rebrača''']] (''Blechnum spicant'') po kojoj je šuma i dobila ime. Od ostalih vrsta valja spomenuti [[Borovnica|'''borovnicu''']] (''Vaccinium myrtillus''), [[Crvotočina (biljka)|crvotočine]] (''Lycopodium annotinum'', ''L. clavatum'', ''Huperzia selago''), '''trave šašuljice''' (''Calamagrostis'' spp.), te više vrsta [[Mahovina|mahovina]], koje do izražaja dolaze osobito na vlažnijim staništima.