Razlika između inačica stranice »Vegetacija Hrvatske«

Dodano 1.488 bajtova ,  prije 12 godina
bez sažetka
m
#'''Mediteranska regija''' prekriva oko 40% površine Hrvatske i tu nalazimo 17 šumskih zajednica;
#'''Eurosibirsko-sjevernoamerička regija''' prekriva oko 60% površine Hrvatske, gdje nalazimo 45 šumskih zajednica.
 
U Hrvatskoj je također prisutno nekoliko tipova '''nešumske vegetacije'''.
 
== Mediteranska regija ==
 
Ravnice i brežuljci prostranog nizinskog područja sastoje se od [[Holocen|aluvijalnih]] i [[Pleistocen|diluvijalnih]] naslaga. Ostala su područja najvećim dijelom izgrađena od [[Vapnenac|vapnenca]] i [[Dolomit|dolomita]] različitih geoloških formacija. Klimatski ovo područje je vrlo raznoliko, a od sredozemne regije razlikuje se nižim temperaturama i dovoljnom količinom padalina u ljetnim mjesecima, tako da ne dolazi do perioda izrazite ljetne suše.
 
== Nešumska vegetacija ==
 
{{Glavni|Nešumska vegetacija}}
Hrvatska po svom fitogeografskom položaju spada sa svojim kontinentalnim i mediteranskim dijelom u šumsko područje Europe; da nije bilo stoljetnog ili čak tisućljetnog djelovanja čovjeka, najveći dio površine Hrvatske bio bi prirodno prekriven šumskom vegetacijom. Šume prirodno nema jedino na vrlo vlažnim mjestima, gdje se razvija vegetacija rijeka, jezera i močvara; zatim na strmim stijenama, visokim planinama, obalama mora i sl. Međutim, svi tipovi [[Šikara|šikara]], živica, [[Travnjak|travnjaka]], [[Livada|livada]], [[Pašnjak|pašnjaka]], sječina, oranica itd. nastali su djelovanjem čovjeka tj. krčenjem (sječom i paljenjem) prvotne šumske vegetacije.
 
'''Prirodni travnjaci''' u Hrvatskoj razvijeni su u krajnjem sjeveroistočnom dijelu Hrvatske ([[Baranja|Baranji]]) jer je tamo zbog male količine oborina onemogućen razvoj šumske vegetacije. Ti [[Stepa|stepski travnjaci]] danas su gotovo u potpunosti pretvoreni u obradive površine, jer su bili razvijeni na izuzetno plodnom [[Automorfna tla|černozjomu]]. Uz te stepske travnjake, jednim dijelom prirodni su i visokoplaninski, zato jer se na tim staništima zbog jakog djelovanja vjetra, snijega i niskih temperatura nije mogla razviti šuma. No
većim dijelom planinski travnjaci su kod nas nastali krčenjem, prvenstveno paljenjem klekovine bora krivulja.
76

uređivanja