Razlika između inačica stranice »Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske«

== Šume bijelog graba i hrasta medunca (submediteranska zona) ==
 
Listopadne šume i šikare [[Bijeli grab|'''bijeloga graba''']] i [[Hrast medunac|'''hrasta medunca''']] čine najznačajniju [[Klimazonalna vegetacija|klimazonalnu zajednicu]] priobalnog pojasa sjevernog [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]], većeg dijela [[Istra|Istre]] (krški dio Istre), otoka [[Krk|Krka]], [[Cres|Cresa]], sjevernog dijela [[Ravni Kotari|Ravnih kotara]] i dijela [[Dalmacija|Dalmacije]]. Visinski dopiru podno grebena [[Dinaridi|Dinarida]]. Mjestimice uz tokove rijeka i na mjestima gdje reljef to dozvoljava, prodiru i u unutrašnjost kopna. To je npr. slučaj u jednom dijelu [[Lika|Like]], uz [[Neretva|Neretvu]] i drugdje. U visinskoj zonaciji ovaj tip šuma razvija se iznad crnikovih šuma na 400 metara nadmorske visine, a u obalnom dijelu može se naći i na visini od 900 metara. Razvijaju se na smeđim [[Kalcijev karbonatVapnenac|karbonatnim]] tlima, [[Crvenica|crvenici]] i posmeđenoj crvenici, u uvjetima [[Umjerena klima|umjereno tople]] i perhumidne klime. Temperature su, dakle, niže, a količine padalina veće nego u zoni crnikovih šuma. Velike površine razvijene su u obliku različitih degradacijskih stadija zbog stoljetnog iskorištavanja ovih šuma za ogrjev ili dobivanje pašnjačkih površina. U novije doba, na velikim, nekad degradiranim površinama, vidljiv je progresivni razvoj vegetacije u pravcu [[Šikara|šikare]] te, konačno, prave šume, zbog napuštanja stočarstva i prestanka korištenja drva kao glavnog ogrijevnogogrjevnog sredstva.
 
Od drvenastih vrsta najznačajnije su [[Bijeli grab|'''bijeli grab''']] (''Carpinus orientalis''), [[Hrast medunac|'''hrast medunac''']] (''Quercus pubescens''), kojeg prema jugu smjenjuje [[Hrast dub|'''hrast dub''']] (''Quercus virgiliana''), zatim [[Crni jasenJasen|'''crni jasen''']] (''Fraxinus ornus''), [[MaklenJavor|'''maklen''']] (''Acer monspessulanum''), [[CerHrast cer|'''cer''']] (''Quercus cerris''), te lokalno oko [[Karlobag|Karlobaga]] [[Judić|'''judić''']] (''Cercis siliquastrum'').
 
U sloju grmlja česte su vrste [[Grmoliki grašarGrašar|'''grmoliki grašar''']] (''Coronilla emeroides''), [[Rujevina|'''rujevina''']] (''Cotinus coggygria''), [[Drača|'''drača''']] (''Paliurus spina-christi''), [[Pucalina|'''pucalina''']] (''Colutea arborescens''), [[Rašeljka|'''rašeljka''']] (''Prunus mahaleb''), [[Drijen|'''drijen''']] (''Cornus mas''), [[Trnina|'''trnina''']] (''Prunus spinosa''), [[Pavitina|'''pavitina''']] (''Clematis vitalba''), [[Brijestolisna kupinaKupina|'''brijestolisna kupina''']] (''Rubus ulmifolia'') i dr.
 
U prizemnom sloju može se naći [[Jasenak|'''jasenak''']] (''Dictamnus albus''), [[Pčelinja ljubicaLjubica|'''pčelinja ljubica''']] (''Melittis melissophyllum''), [[Crvena djetelinaDjetelina|'''crvena djetelina''']] (''Trifolium rubens''), [[Lastavičnjak|'''lastavičnjak''']] (''Cynanchum adriaticum''), [[Čubar|'''primorski vrijesak''']](''Satureja montana''), [[Uskolisna veprinaVeprina|'''uskolisna veprina''']] (''Ruscus aculeatus''), [[Jesenska šašikaŠašika|'''jesenska šašika''']] (''Sesleria autumnalis''), [[Šparoga|'''oštrolisna šparoga''']] (''Asparagus acutifolius''), [[Šparoga|'''tankolisna šparoga''']] (''Asparagus tenuifolius''), [[Crvena iglicaIglica|'''crvena iglica''']] (''Geranium sanguineum'') i mnoge druge.
 
Kako je već spomenuto, jugoistočno od [[Zrmanja|Zrmanje]] hrast medunac se počinje postupno zamjenjivati hrastom dubom. Dub je kserotermniji od medunca (podnosi veću sušu) i jedna je od najotpornijih listopadnih vrsta drveća. Najveće površine zauzima u nižim područjima od [[Drniš|Drniša]] prema [[Sinj|Sinju]] i [[Imotski|Imotskom]], dalje do [[Vrgorac|Vrgorca]] i [[Metković|Metkovića]], te u dubrovačkom zaleđu.
 
Najrašireniji degradacijski stadij šuma bijelog graba i hrasta medunca je '''dračik''' ili trnjak [[Drača|'''drače''']] (''Paliurus spina-christi''). Najveće sastojine ove zajednice nalaze se na južnim padinama [[Velebit|Velebita]], na području [[Bukovica|Bukovice]], [[Istra|Istre]], te sjevernog, srednjeg i južnog primorja. To je vrlo degradirani tip vegetacije u kojem je najčešće degradirano i tlo, koje je plitko i siromašno. Razlog takvoj degradaciji vegetacije i tla uglavnom je prevelika ispaša. Manje degradirane površine, pored drače, u svom sastavu imaju i niz drugih drvenastih vrsta, kao što su '''bijeli grab''', '''crni jasen''', '''pucalina''', '''grmoliki grašar''', '''smrdljika''', [[Nar|'''šipak''']] (''Punica granatum''), [[Srednja krkavinaKrkavina|'''srednja krkavina''']] (''Rhamnus intermedia'') i dr. Zbog napuštanja tradicionalnog oblika korištenja (paša i sječa), ove površine danas se nalaze u procesu progresivne sukcesije koja vodi obnovi šumske vegetacije.
 
U submediteranskom pojasu razvijene su također i [[Kamenjar|kamenjare]] opisane u poglavljuodlomku o šumama crnike. O livadama ovog pojasa više u poglavljučlanku o [[Nešumska vegetacija Hrvatske|nešumskoj vegetaciji]] Hrvatske.
 
[[Kategorija:Zemljopis Hrvatske]]
76

uređivanja