Razlika između inačica stranice »Dioklecijanova palača«

Obrisano 78 bajtova ,  prije 13 godina
Uklanjanje izmjene 1183462 što ju je unio/unijela 89.201.147.54 (Razgovor sa suradnikom:89.201.147.54)
(Uklanjanje izmjene 1183462 što ju je unio/unijela 89.201.147.54 (Razgovor sa suradnikom:89.201.147.54))
Početak gradnje Dioklecijanove palače nije točno utvrđen. Pretpostavlja se da je to bilo oko [[295]]. g., nakon uvođenja ''[[tetrarhija|tetrarhije]]'' (vladavina četvorice). Ipak, deset godina nakon te odluke, kada je [[Dioklecijan]] abdicirao [[305]]. g., palača još nije bila dovršena, a postoje naznake da su se neki radovi odvijali dok je car boravio u njoj. Po čijoj je arhitektonskoj ideji palača izgrađena i tko su bili njeni graditelji, ne zna se. Međutim, uklesana grčka imena ''Zotikos'' i ''Filotas'', kao i brojna uklesana grčka slova ukazuju na to da je određeni broj graditelja bio porijeklom iz istočnog dijela carstva tj. da je Dioklecijan doveo sa sobom majstore s Istoka. Ipak, velika je vjerojatnost da je veliki dio radne snage bio lokalnog porijekla. Osnovna građa je dolazila iz neposredne blizine. Bijeli [[vapnenac]] je dopreman s [[Brač]]a i ponešto iz Segeta kraj [[Trogir]]a; [[sedra]] se vadila iz korita obližnjih rijeka, a [[opeka]] se izrađivala u salonitanskim i drugim radionicama smještenima u blizini. Građevina kao cjelina nije imala neposredni uzor u dotadašnjem rimskom graditeljstvu. Njena originalnost proizlazi iz osnovne funkcije i prilagodbe položaju.
 
=== Arhitektura ===
=== Arhitektura ===ssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssss
[[Slika:SPLIT-Model from NE.jpg|thumb|300 px|Model [[Dioklecijan]]ove palače]]Svojim oblikom nalikuje [[kastrum]]u - vojnom logoru. Vanjski su zidovi gotovo pravokutni, dimenzija 175-181 x 216 m, a kule na uglovima palače slijede tradiciju vojne arhitekture. Budući da je palača bila udaljena od najbližeg velikog grada 6km ([[Salona]]), bila je okružena bedemima. I unutrašnji raspored palače podsjeća na vojni logor - ''cardo'' i ''decumanus'', glavne okomite ulice odgovaraju glavnim logorskim ulicama ''via praetoria'' i ''via principalis''. Postojala su četiri ulaza u palaču. tri s kopnene i jedan s morske strane. Cijeli prostor palače je bio podjeljen na dva dijela, ali različite namjene. U sjevernom dijelu su bile smještene zgrade za poslugu, vojsku, skladišta i dr., a u južnom, raskošnijem dijelu nalazili su se objekti namjenjeni carskoj obitelji. Ni fasade nisu bile jednake. Najreprezentativnija je bila ona južna, okrenuta prema moru. U donjem dijelu (kojeg je u Dioklecijanovo vrijeme zapljuskivalo more) su se nalazili manji otvori i vrata tzv. ''porta aenea'' (Mjedena vrata). Istočna i zapadna fasada su međusobno slične i bez ukrasa, a vrata na njima se zovu ''porta argentea'' (Srebrna vrata) i ''porta ferrea'' (Željezna vrata). Na sjevernoj fasadi je bio glavni ulaz u palaču s dvostrukim vratima s arhitravom - ''porta aurea'' (Zlatna vrata), na kojem je ležao luk s nišama u kojima se se nalazile statue (vjerojatno Jupitera i četiri tetrarha). Od dviju glavnih ulica, ''cardo'' je vodio na ''peristil'', otvoreni prostor ispred carevog stana, na čijoj se lijevoj strani nalazio carev [[mauzolej]] (danas katedrala sv. Dujma). S desne strane peristila su se nalazila tri hrama. Prvi je [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]ov, a druga dva se danas nazivaju [[Kibela|Kibelinim]] i [[Venera (mitologija)|Venerinim]], iako ti nazivi nisu potvrđeni. U carev stan se ulazilo iz ''protirona'' preko ''vestibula''. Nekadašnji se raspored prostorija može rekonstruirati uz pomoć prizemnih dvorana, koje su identičnog rasporeda.
 
1.660

uređivanja