Šume nizinskog pojasa Hrvatske: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sombrero (razgovor | doprinosi)
{{bolji naslov}} {{Wikipedizirati}}<!-- previse bolda!!! -->
Redak 15:
Šume hrasta lužnjaka uspijevaju iznad šuma vrba, topola, crne johe i poljskog jasena, na terenima koji su nekoliko metara iznad normalnog vodostaja. Oni su periodično plavljeni stagnantnom vodom (ali poplava traje kraće vrijeme) ili su izvan dosega poplavnih voda (ali su još uvijek dovoljno svježi). Zajednica se razvija na mineralno-močvarnom, slabije ili jače kiselom tlu i na pseudoglejnom, odnosno podzolastom, slabo kiselom tlu. Razina podzemne vode ostaje tijekom cijele godine relativno visoka, a na površini voda stagnira vrlo dugo (do lipnja ili srpnja), jer je tlo glinasto i vrlo slabo propusno, tako da se voda gubi hlapljenjem, a ne procjeđivanjem u dublje slojeve.
 
U sloju drveća prevladava [[Hrast lužnjak|'''hrast lužnjak''']] (''Quercus robur''), a zatim [[Jasen|'''poljski jasen''']] (''Fraxinus angustifoliusangustifolia''), [[Joha|'''crna joha''']] (''Alnus glutinosa''), [[Brijest|'''nizinski brijest''']] (''Ulmus laevis''), te [[Joha|'''crna''']] i [[Joha|'''bijela joha''']] (''Populus alba'' i ''P. nigra''). Čisti hrastici nisu prirodni, nego nastali sječom ostalih drvenastih vrsta, osobito u zapadnom dijelu areala ove zajednice. Takve čiste sastojine su znatno manje stabilne od prirodnih miješanih sastojina. Tradicionalno intenzivno žirenje svinja također djeluje negativno, jer se njime onemogućava pomlađivanje šuma.
 
Sloj grmlja je također bujan i raznovrstan, a tvore ga [[Žutilovka|'''velika žutilovka''']] (''Genista elata''), [[Glog|'''glog''']] (''Crataegus oxyacantha'' i ''C. monogyna''), [[Prunus|'''trnina''']] (''Prunus spinosa''), [[Kruška|'''divlja kruška''']] (''Pyrus pyraster''), [[HudikaUdikovina|'''crvenaobična hudikaudikovina''']] ili '''crvena hudika''' (''Viburnum opulus''), [[Trušljika|'''trušljika''']] (''Frangula alnus''), [[Kupina|'''kupine''']] (''Rubus'' spp.) i dr. Sloj niskog raslinja osobito je bujan u proljeće nakon poplava. Neke od najčešćih vrsta su [[Šaš|'''rastavljeni šaš''']] (''Carex remota''), [[Šaš|'''uskolisni šaš''']] (''Carex strigosa''), [[Rožac|'''šumski rožac''']] (''Cerastium sylvaticum''), [[Odoljen|'''odoljen''']] (''Valeriana officinalis''), [[Vučja noga|'''vučja noga''']] (''Lycopus europaeus''), [[Dobričica|'''dobričica''']] (''Glechoma hederacea''), [[Perunika|'''žuta perunika''']] (''Iris pseudacorus''), [[Sedmolist|'''sedmolist''']] (''Aegopodium podagraria''), [[Mlječika|'''močvarna mlječika''']] (''Euphorbia palustris''), [[Metvica|'''vodena metvica''']] (''Mentha aquatica''), [[Protivak|'''metljika''']] ili Metiljeva trava (''Lysimachia nummularia''), [[Protivak|'''obični protivak''']] (''Lysimachia vulgaris''), [[Dvornik|'''vodeni dvornik''']] (''Polygonum hydropiper'') i mnoge druge.
 
Posljednjih 50 godina lužnjakove šume doživjele su krupne promjene. Radi intenzivnog korištenja, njihove površine su znatno smanjene, a znatno su stradale i od štetnih kukaca i parazitskih gljiva. Prvo sušenje lužnjakovih šuma primijećeno je još 1908. u Velikom Četraku kod [[Lipovljani|Lipovljana]]. Tada je ustanovljeno da se radi o pepelnici (koju uzrokuje parazitska gljivica ''Microsphaera alphitoides''), koja se osobito brzo širi nakon što su mlado lišće već napali razni štetni kukci. Prirodnu obnovu ovih šuma znatno je ometalo i intenzivno žirenje svinja, no zadnjih desetljeća ovakav način stočarenja nestaje, pa više ne predstavlja značajan problem. Zbog [[Melioracija|meliorativnih]] zahvata, ove šume su danas samo manjim dijelom poplavne, a ta smanjena količina vode također je djelovala štetno na mnoge sastojine.
 
Slična šumska zajednica razvija se i u srednjoj Europi (''Querco-Ulmetum''), no zbog osobitog florističkog sastava, naše lužnjakove šume se odvajaju u posebnu šumsku zajednicu ('''''Genisto elatae-Quercetum roboris'''''). S obzirom na veliko područje rasprostranjenja i donekle različite ekološke prilike u kojima se razvija, ova zajednica se može razdijeliti u nekoliko podtipova.
 
== Šume hrasta lužnjaka i običnog graba ==