Bednja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 97:
 
== Gospodarstvo ==
SJEVERNA IVANŠČICA (1999.-2008.)
 
OSNOVNI PODACI
 
Gospodarska jedinica “Sjeverna Ivanščica” nalazi se na sjevernim padinama planine Ivanščice (1061 m), unutar Županije Varaždinske.
Gospodarska jedinica “Sjeverna Ivanščica” smještena je na sjevernim padinama planine Ivanščice s najvišim vrhom 1.061 m, u Hrvatskom zagorju. Geografski položaj je oko 46012’ sjeverne geografske širine i 13040’ istočne geografske dužine.
Na južnom dijelu ograničena je glavnim grebenom planine Ivanščice i potokom Željeznica, a na sjeveru željezničkom prugom Varaždin – Ivanec i cestom Bednja – Šaša – Jesenje.
Šume ove gospodarske jedinice uglavnom graniče sa privatnim šumama osim odjela 10 i 11 koji graniče sa državnim šumama “Južne Ivanščice” Šumarije Zlatar, Uprave šuma Zagreb. Odjeli 4 i 5 graniče sa gospodarskom jedinicom “Gora – Očura” pod upravom KPD Lepoglava.
 
Gospodarsku jedinicu sačinjavaju 6 odvojenih kompleksa šuma i to počevši od zapada: Brdo sunca odjeli 1-3, Gora-Očura odjel 4, Vudelj 5 i 6, Ivanščica 7-13, 14, 15 i 18, Prigorec i Željeznica odjel 16 i 17.
 
Ukupna površina gospodarske jedinice iznosi 878,39 ha, obraslo šumsko zemljište 863,41 ha, drvna zaliha 173.278 m3, predviđeni ukupni 10-godišnji sječivi prihod iznosi 26.288 m3, radovi biološke reprodukcije za 10-godišnje razdoblje iznose 330,15 ha površine, od čega otpada na JBR 96% i PBR 4%. Prosječna gospodarska ophodnja iznosi 97 godina, a prosječna starost 73 godine.
 
Prema namjeni šume ove gospodarske jedinice razvrstane su u gospodarske, obrasle površine 608,14 ha ili 70% i zaštitne, površine 255,27 ha ili 30%.
 
POVIJESNI PODACI
 
Gospodarska jedinica “Sjeverna Ivanščica” formirana je 1955. godine prilikom sastavljanja dugoročne Osnove sječa i zajedno s još 13 gospodarskih jedinica uključena tada u Šumsko-gospodarsko područje “Ivanščica”. Obuhvaća državne šume na sjevernim padinama planine Ivanščice i njenim obroncima. Te su šume prije II svjetskog rata pripadale raznim kategorijama šumovlasnika.
Šume bivšeg plemićkog dobra Kukuljevića, propašću feudalnih odnosa prešle su u vlasništvo kapitalističkih veleposjednika, Hinka Karlića, Šalavardića, Fetogeza i Milke Rupčić (odjeli 7-10, dio 11, 12, 13, 16 i 17 odjela cca 387 ha);
Zatim šume bivših šumskih zajednica;
 
1.Bednja, Šaša i Jesenje - odjeli 2 i 3
2.Očura i Rinkovec – odjel 4
3.Lepoglava – odjeli 5 i 6
4.Ivanečka Kaniža – dio odjela 9 i 11
5.Ivanec – odjel 14 i dio odjela 15, sa površinom cca 405 ha;
 
Šume bivših župnih i školskih nadarbina (dio odjela 3 i 15 sa oko 16 ha).
Sve te šume poslije II svjetskog rata postale su općenarodna imovina na temelju Zakona o proglašenju šuma imovnih općina, zemljišnih i njima sličnih zajednica općenarodnom imovinom i Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji.
Vlasnici prije rata kao i poslije, gospodarili su tim šumama na različite načine, već prema svojim potrebama, nestručno, ne uvažavajući princip potrajnog gospodarenja. Naročito poslije rata primjenjivale su se u cilju izgradnje države, nekontrolirane intenzivne sječe, prvenstveno jele, tako da se posljedice osjećaju i danas.
Od 1945. godine te su šume bile pod upravom Šumarije Ivanec, koja je bila ispostava Odjela za poljoprivredu i šumarstvo Kotarskog narodnog odbora. 1946. godine ukida se Šumarija i osnivaju se reviri, koji su bili neposredno podređeni Kotarskom narodnom odboru. 1947. godine ponovno se formira Šumarija Ivanec, ali sada u sastavu Šumskog gospodarstva “Šamarica” Zagreb. 1954. godine ukida se Šumsko gospodarstvo “Šamarica” te Šumarija Ivanec postaje ustanova sa samostalnim financiranjem.
Uređivanje šuma počelo je utvrđivanjem šumskog fonda inventarizacijom 1947. godine i revizijom i inventarizacijom 1949. godine. Nažalost, podataka o tome nema.
Prigodom izrade dugoročne Osnove sječa za razdoblje 1957-1971. godine utvrđen je šumski fond sa stanjem 1957. godine. Prvo gospodarsko razdjeljenje obavljeno je 1955. godine.
Prvu Osnovu gospodarenja izradila je Sekcija za uređivanje šuma iz Zagreba 1959. godine sa važnošću od 1959. do 1978. godine, s tim da je 1968. godine izvršena revizija. Po isteku važnosti revidirane osnove, izvršena je obnova sa važnošću od 1979-1988. godine.
Zbog velikih šteta od ledoloma u studenom 1980. godine i 1986. godine izrađena je računska izvanredna revizija s važnošću od 1979-1988. godine.
 
 
PRIRODNE ZNAČAJKE
 
Planina Ivanščica ističe se sa svojim dolomitno-vapnenačkim stijenama, strmih nagiba (često preko 40) i duboko usječenih potoka. Pri vrhu nagibi su blaži, nadmorske visine 400-900 m. Najviše je zastupljena sjeverna ekspozicija.
U izdvojenim dijelovima gospodarske jedinice šumskog predjela Brdo sunca (odjel 1-3) te Željeznica (Babina i Kamena gorica, odjeli 15-17) nadmorske visine se kreću od 220-450 m i teren je pristupačniji s blagim obroncima.
Šume ove gospodarske jedinice pripadaju slivu rijeke Bednje i njenim desnim pritocima riječicama i potocima: Marnišek, Ravniščica, Presečnica, Očura, Bukovec, Bistrica i Željeznica. Bednja se ulijeva u rijeku Dravu. U gornjim tokovima korita su strma zbog velikih nagiba terena, te su vidljivi znakovi erozije, čiji nanosi u donjim dijelovima vodotoka često dovode do začepljenja i izlijevanja bujičnih tokova. Na većem dijelu gospodarske jedinice ili njezinoj blizini nalaze se brojni izvori pitke vode od kojih je većina kaptirana. Tako imamo Hehetov izvor i Jasikovica, retencionog područja odjela 5 i 6, Vuglovski zvir odjel 7, Žgano vino odjel 11 (odsjek 11/b), Mrzljak (odsjek 12/d), Beli zdenci uz odsjek 14/b, te izvor Šumi uz odsjek 14/f koji služi kao rezervoar vodovoda za selo Prigorec.
 
STANJE ŠUMA U VRIJEME UREĐIVANJA
 
Stanje površina
 
Stanje površina po kategorijama tala:
 
 
STANJE
GODINE
OBRASLO NEOBRASLO
NEPLODNO
UKUPNO
PROIZV. NEPROIZVODNO
ha
1989 784,35 1,40 2,10 17,44 805,29
1999 863,41 - 6,93 8,05 878,39
razlika 99-89 +79,06 -1,40 +4,83 -9,39 +73,10
 
 
Stanje drvne zalihe i prirasta
 
Drvna zaliha ustanovljena je polaganjem primjernih pruga na površini od 592,05 ha s intenzitetom od 13 % i totalnom klupažom na površini od 177,25 ha
Prirast drvne zalihe određen je metodom izvrtaka na temelju tečajnog debljinskog prirasta. Uzeto je 2903 izvrtaka.
Izmjereno je ukupno 3.154 visina.
 
U narednoj tabeli dan je pregled stanja površina i drvne zalihe 01. 01. 1999. godine po dobnoj strukturi za gospodarsku jedinicu kao cjelinu.
 
Godina inventariz. DOBNI RAZREDI
Jed. mjere I II III IV V VI VII UKUPNO
1998. ha 94,11 20,38 54,24 332,26 232,48 113,67 16,27 863,41
m3 1745 7655 72623 58400 29807 3048 173278
 
Godišnji tečajni prirast iznosi 30.122 m3 ili 10,4 m3 / ha u sastojinama bez prvog dobnog razreda, odnosno 8,5 m3 / ha sa I dobnim razredom.
 
 
BUDUĆE GOSPODARENJE
 
Cilj i način gospodarenja je očuvanje stabilnosti ekosustava uz potrajno gospodarenje, zadovoljavanje općekorisnih funkcija šuma i povećanje produkcije najveće kakvoće i vrijednosti.
U uređajnom zapisniku dane su upute i smjernice gospodarenja za uređajne razrede.
 
Šumskouzgojni radovi
 
Tijekom valjanosti Osnove propisani su slijedeći šumskouzgojni radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije u gospodarskoj jedinici “Sjeverna Ivanščica”:
 
Jednostavna biološka reprodukcija
Grupa Vrsta rada ha
Pripremni radovi za obnovu sastojine Rahljenje humusa i listinca 108,97
Sjetva i sadnja šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala Sadnja – sjetva sjemena - popunjavanje 21,80
Radovi na njezi sastojina Njega podmlatka 50,01
Njega mladika 42,48
Čišćenje sastojina 93,75
Odabir i obilježavanje stabala za sječu Doznaka glavnog prihoda 207,63
Doznaka prethodnog prihoda 572,09
Zaštita Zaštita od biljnih bolesti 9,26
Proširena biološka reprodukcija
 
Grupa Vrsta rada ha
Pripremni radovi Rahljenje zbijenog tla 0,99
Sjetva i sadnja šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala
Popunjavanje biljkama
0,99
Radovi na njezi sastojina do
1 / 5 ophodnje Košnja zeljastog korova 11,16
Njega podmlatka 15,33
Etat
Vrsta prihoda I/1 I/2 II
ha m3 ha m3 ha m3
Glavni prihod 207,63 14.459 222,22 18.561 583,94 52.731
Prethodni prihod 572,09 11.829 563,12 13.919 1028,33 32.095
 
Etat glavnog prihoda zahvaća u zalihu gospodarske jedinice s 8,3 %, a u desetgodišnji prirast s 23,0 %.
Etat prethodnog prihoda određen i propisan ovom Osnovom zahvaća u zalihu prorjednih sastojina s 9,4 % , a u desetgodišnji prirast s 24,0 %.
Sporedni šumski proizvodi
 
Korištenje sporednih šumskih proizvoda usklađeno je sa Zakonom o šumama.
 
Otvorenost šuma
 
Ukupna dužina prometnica u gospodarskoj jedinici “Sjeverna Ivanščica” iznosi 14,55 km, a sadašnja otvorenost gospodarske jedinice je 16,6 km / 1000 ha.
U I/1 polurazdoblju planiraju se izgraditi nove vlake ukupne dužine 2,7 km.
Usklađenost osnove gospodarenja s prostornim planom županije
 
Prostorni plan županije Varaždinske u vrijeme izrade Osnove gospodarenja nije bio donešen, pa Osnova nije mogla biti usklađena s istim.
 
== Poznate osobe ==