76
uređivanja
== Šume crnog graba i hrasta medunca (epimediteranska zona) ==
Iznad šuma i šikara bijelog graba razvijaju se primorske šume i šikare [[Crni grab|'''crnog graba''']] (biljne zajednice ''Ostryo-Quercetum pubescentis''). Rasprostranjene su duž [[Dinara|dinarskih]] planina u rasponu nadmorskih visina od (300-)400-950 metara, te čine klimazonalnu vegetaciju sjeverne [[Istra|Istre]] i sjevernojadranskog područja, primorskih padina [[Velebit|Velebita]], te sjevernih padina [[Bukovica|Bukovice]]. Razvijaju se u uvjetima hladnije klime i zadnja su šumska zajednica sredozemnog područja, tj. graniče s vegetacijom kontinentalnog područja, odnosno eurosibirsko-sjevernoameričke regije. Za razliku od zajednica razvijenih na nižim nadmorskim visinama, ovdje više ne rastu vazdazelene vrste, a manji je udio i termofilnih vrsta. Razvijaju se na smeđim tlima i [[Automorfna tla|rendzinama]] na vapnencima i dolomitima. Zbog djelovanja čovjeka ova zajednica je također razvijena i u obliku više ili manje prorijeđenih šikara ili znatno rjeđe kao šuma panjača u kojoj je dominantan crni grab. U sloju drveća najznačajnije vrste su [[Crni grab|'''crni grab''']] (''Ostrya carpinifolia''), [[Hrast medunac|'''hrast medunac''']] (''Quercus pubescens''), [[Javor|'''javor gluhač''']] ili [[Javor|'''planinski javor''']] (''Acer obtusatum''), [[Javor|'''maklen''']] (''Acer monspessulanum''), [[Jasen|'''crni jasen''']] (''Fraxinus ornus'') i [[
== Šume dalmatinskog crnog bora i šume hrasta crnike i crnog graba (hemimediteranska zona) ==
|
uređivanja