Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sombrero (razgovor | doprinosi)
{{bolji naslov}} {{Wikipedizirati}}<!-- previse bolda!!! -->
Redak 38:
Ove šume razvijaju se na plitkim karbonatnim crnicama iznad dolomitne i vapnenačke podloge, na nagnutim ocjeditim terenima južnih i jugozapadnih ekspozicija. Takve prilike uvjetuju termofilni karakter ovih šuma, pa one predstavljaju ekstrazonalno razvijenu submediteransku vegetaciju. Rasprostranjene su na istočnim i zapadnim obroncima [[Medvednica|Medvednice]], [[Žumberak|Žumberačkom]] i [[Samoborsko gorje|Samoborskom gorju]], [[Ivanščica|Ivanščici]], [[Cesargrad|Cesargradskoj]] gori, [[Kalnik]]u, ali mjestimice i u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]] (npr. [[Skrad|Skradska]] gora), na [[Klek]]u i u [[Lika|Lici]]. Često su razvijene u obliku prorijeđenih šikara.
 
Od drvenastih vrsta, uz '''hrast medunac''' (''Quercus pubescens'') i '''crni grab''' (''Ostrya carpinifolia''), česte su i [[hrast kitnjak]] (''Quercus petraea''), [[hrast cer]] (''Quercus cerris''), [[crni jasen]] (''Fraxinus ornus'') i [[OskorušaMukinja|mukinjicamukinja]] (''Sorbus aria'').
 
U sloju grmlja rastu [[drijen]] (''Cornus mas''), [[kalina]] (''Ligustrum vulgare''), [[Hudika|crna hudika]] (''Viburnum lantana''), [[žutika]] (''Berberis vulgaris''), '''merala''' (''Amelanchier ovalis'') i [[borovica]] (''Juniperus communis'').