Milan Kangrga: razlika između inačica

'''Milan Kangrga''' ([[Zagreb]], [[1. svibnja]] [[1923.]] - Zagreb, [[25. travnja]] [[2008.]].) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[filozof]]., koji je Pripadapripadao tzv. [[praxis filozofija|Praxis školi]].

== Biografija ==

RođenRodio se u [[Zagreb]]u, gdje je pohađao i završio osnovnu školu i gimnaziju, maturirao 1942. godine. Polazi domobransku časničku školu u Austriji 1943–19441943.–1944., nakon čega služi kao zastavnik. Od svibnja 1945. godine je u [[Jugoslavenska armija|Jugoslavenskoj armiji]];, a demobiliziran je koncem 1945. godine. Studira filozofsku grupu predmeta na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu. Prvi filozofski članak, pod naslovom "O etici", objavljen mu je već [[1948]]. godine u [[Studentski list|Studentskom listu]], a svojim je sadržajem naljutio tadašnje birokrate. Diplomira [[1950]]. kao jedini diplomirani student filozofije te godine. Iste godine postaje asistent na Odsjeku za filozofiju iz predmeta [[etika]] i [[estetika]]. Redovni profesor na istom fakultetu postaje [[1972]]., i u tom svojstvu ostaje do mirovine [[1993]]. Godine 1953. postaje član [[KPJ]], ali već iduće je godine isključen i više nikada nije bio član. Jedan od pokretača sveučilišnog časopisa ''Pogledi'' 1952. godine (glavni urednik bio je [[Rudi Supek]]). U njemu objavljuje svoje prve radove, npr. ''"Problemi ideologije"'' 1953. godine. Već 1954. godine, časopis je zabranjen nakon žetoke kritike iz redova partije. Godine 1957. jedan je od osnivača općeteorijskog časopisa ''Naše teme'', u kojem objavljuju i filozofi. Doktorirao saje s temom ''Etički problem u djelu Karla Marxa''. Nakon toga, od [[1962]]. do [[1964]]. godine, boravi na studijskom usavršavanju u [[Heidelberg]]u, kao stipendist Alexander von Humboldt Stiftung ([[Humboldtova zaklada]]) ([[Bad Godesberg]], [[SR Njemačka]]). Godine 1964. jedan od osnivača časopisa ''[[Praxis (časopis)|Praxis]]'', koji postaje središte okupljanja i snažne profilacije grupe filozofa koji su po njemu dobili ime [[praxis filozofija|praxisovci]]. Održao je zapažena predavanja u [[Bonn]]u, [[München]]u, [[Prag]]u, [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Moskva|Moskvi]], [[Kijev]]u i drugim gradovima.

Profesor Kangrga bio je jedan od posljednjih Mohikanaca [[marksizam|marksizma]], pa ćeje tako često kao duhovit čovjek, znao reći za sebe: "''Ja sam ostao [[proleter]]!''"

Objavio je i nekoliko stotina članaka u časopisima i novinama, a još uvijekbio je ostao aktivan u "bespoštednoj kritici" društvene zbilje.