Razlika između inačica stranice »Etin«

Dodan 261 bajt ,  prije 13 godina
bez sažetka
[[Slika:Acetylene-2D.png|150px|right]]
 
'''Acetilen''' ('''etin''', C2H2C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>) (acet- + grč:drvo, tvar + grč. sufiks, preko ngl. -ene) je najjednostavniji nezasićeni [[ugljikovodik]] s trostrukom vezom iz skupine [[alkin]]a, tj. možemo slobodno kazati najjednostavniji alkin CH≡CH.<BR>
Izgrađen je od dva atoma [[vodik]]a i dva atoma [[ugljik]]a (C2H2C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>), molekula etina je linearna. To je [[plin]] bez boje okusa i mirisa, ne podržava disanje niti gorenje, na [[zrak]]u izgara svijetlim čađavim plamenom, i što je jako bitno, lakši je oz zraka. U [[voda|vodi]] se slabo otapa a u organskim otapalima dobro. U čistom stanju slabo eterična, a u nečistom stanju prodorna mirisa. U smjesi s [[kisik]]om, razvija temperaturu do 3100°C što je ujedno i najviša temperatura koju je moguće postići nekim plinskim plamenikom. Zbog tog svojstva se i koristi u uređajima za plinsko zavarivanje tzv. [[autogeno zavarivanje]]. U prodaji u trgovinama dolazi u bocama pod tlakom od 12 do 15 bar-a, otopljen u pogodnom otapalu npr. [[aceton]], jer je u njemu najbolje topljiv. Dolazi u čeličnim bocama napunjenim šupljikavom masom (disu-plin, prema franc.: acetylene dissous; otopljeni acetilen). Pod većim tlakom sklon opsanosti od eksplozije. Zbog opasnosti, u acetilen se dodaju neki spojevi neugodna mirisa tako da se može na vrijeme osjetiti. Nekada se ovaj plin u smjesi s kisikom koristio u medicini za narkozu, no napušten je jer nakon buđenja ostavlja mučninu i glavobolju. U kemijskoj tehnici acetilen je osnovna tvar za proizvodnju velikoga broja važnih kemijskih proizvoda. Danas se pripravlja u industriji i u laboratoriju reakcijom [[kalcijev karbid|kalcijevog karbida]] ('''karabit''', '''garbura''', CaC2CaC<sub>2</sub>) i vode. U njega kad se doda voda, nastaje iz njega acetaldehid, koji može oksidirati u octenu kiselinu ili reducirati u etanol;adicijom klorovodika acetilen daje vinil-klorid, adicijom octene kiseline vinil-acetat, adicijom klora tetrakloretan. Svi su ti spojevi, a i mnogi drugi koji se iz acetilena mogu dobiti, kao npr.;ishodište tvari za proizvodnju boja, lijekova, otapala, polimernih materijala, umjetnih kaučuka, itd.. Njemački kemičar W. Reppe pronašao je nove metode preradbe acetilena u važne međuproizvode organske sinteze (Reppeova acetilenska kemija). Smjese sa zrakom su eksplozivne, kad se u skučenom prostoru gdje je on dovede nekojim putem vatra.
 
:<math>\mathrm{CaC_2 + 2 \ H_2O \longrightarrow C_2H_2 + Ca(OH)_2}</math>
 
U njega kad se doda voda, nastaje iz njega acetaldehid, koji može oksidirati u octenu kiselinu ili reducirati u etanol;adicijom klorovodika acetilen daje vinil-klorid, adicijom octene kiseline vinil-acetat, adicijom klora tetrakloretan. Svi su ti spojevi, a i mnogi drugi koji se iz acetilena mogu dobiti, kao npr.;ishodište tvari za proizvodnju boja, lijekova, otapala, polimernih materijala, umjetnih kaučuka, itd.. Njemački kemičar W. Reppe pronašao je nove metode preradbe acetilena u važne međuproizvode organske sinteze (Reppeova acetilenska kemija). Smjese sa zrakom su eksplozivne, kad se u skučenom prostoru gdje je on dovede nekojim putem vatra.
Gori lijepim, svijetlim plamenom, i kao takav je prije bio korišten u [[fenjer]]u, a takovi fenjeri su nazvani karbidnim lampama.
Etin može ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju [[acetilid]]i. Primjer je reakcija između etina i [[Tollensov reagens|Tollensova reagensa]], čime nastaje srebrov acetilid.
 
:<math>\mathrm{C_2H_2 + 2 \ [Ag(NH_3)_2]^{+} + 2 \ NO_3^- \longrightarrow Ag_2C_2 \downarrow + 2 \ NH_4NO_3 + 2 \ NH_3}</math>
 
Etin može ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju [[acetilid]]i. Primjer je reakcija između etina i [[Tollensov reagens|Tollensova reagensa]], čime nastaje srebrov acetilid. S dodirom "teških" metala ili kovina ([[Bakar|Cu]], [[Srebro|Ag]]) ili [[živa]] spojevi su neobično eksplozivni i osjetljivi. Pri izgaranju s kisikom daje vruć plamen, kojim se kovine mogu autogeno zavarivati i rezati. Prije mu je bila široka primjena za rasvjetu svjetionika. Danas se najviše koristi u škverovima i brodogradilištima, jer je pogodan i jeftin. Prilikom eksplozije tlak stvaraju čestice ugljika koji pri tom nastaje.<br>
* [[Vrelište]]: -83.6°C (189.6 K),
* [[gustoća]]: 1.171 kg/m3 pri 0°C i 101325.
168

uređivanja