Plebejac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Plebejci''' su bili klasa građana s manjim pravima u starom [[Rimski imperij|Rimu]], uglavnom seljačkog podrijetla. KakoKatjjjjko su se razvijali zanati i trgovina, doseljavali su se i obrtnici i specijalizirani radnici. Posljedica je bila nastajanje cehovaktz. KakoKakkjo su cehovi rasli, kod slobodnih obrtnika, radnika i seljaka nastala je svijest o staleškom identitetu. Poticala ju je i još uvijek čvrsto poštivana zabrana braka između patricija i plebejaca. Težnja plebejskihznfdjkodfetksgftzplebejskih obitelji koje su se obogatile - obitelji veleposjednika i trgovaca - da se uključe u politički život udružila se s nezadovoljstvom ekonomski slabijih; nastala je interesna skupina. (''vidi'':[[secessio plebis]])
 
Takozvanom borbom staleža plebejci su postigli uvođenje službe pučkog [[tribun]]a, a postupno im se otvorio i pristup gotovo svim državnim službama. Na kraju ovog procesa ([[287. p. n. e.]]) plebejci su postali ravnopravni [[patricij]]ama: bili su punopravni građani, a zaključci narodne skupštine imali su zakonsku snagu za čitav narod. Ugledni plebejski rodovi pridružili su se starom patricijskom plemstvu.
 
Poslije borbi staleža u Rimu, plebejci ili '''plebs''' je naziv za ostale slobodne građane. Čak i kod ove skupine tradicija i vezanost uz moral predaka nadjačavali su težnju za promjenom društvenog i socijalnog položaja. Kako im je nedostajalo političkog iskustva i zrelosti, prepuštali su političko vodstvo članovima starih rodova. Slijedili su onog plemića koji je obećavao da će štititi interese malih ljudi.
Nakon [[Punski ratovi|punskih ratova]] zaoštrile su se društvene suprotnosti; mase seljaka koji su ostali bez posjeda doselile su u [[Rim]]. To je izazvalo socijalne, ekonomske i političke probleme koje [[Rimska Republika|republika]] nije bila u stanju riješiti.
Besplatna podjela žita za stotine tisuća nezaposlenih i povremenih radnika, mjera uvedena koncem republike, jest politika. I u carsko doba procjenjuje se broj primalaca žita na 200 000 do 250 000 osoba, ali vladari su velikim građevinskim projektima plebsu osiguravali rad i zaradu.
 
[[Kategorija:Rimska politika]]
 
<!-- interwiki -->
 
[[bg:Плебеи]]