Inačica od 20. travnja 2008. u 20:32 uredi Trickster magic (razgovor \| doprinosi) 76 edits →‎Šume alepskog bora (stenomediteranska zona) ← Starija izmjena		Inačica od 30. travnja 2008. u 18:07 uredi ukloni ovu izmjenu Argo Navis (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 229.091 edit m Uklonjena promjena suradnika Trickster magic, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Sombrero Novija izmjena →
Redak 13: [[Alepski bor]] je pionirska vrsta drveta koja može rasti u tlima s vrlo malo vode i dubokim svega nekoliko centimetara. Njegove sjemenke su vrlo lagane, imaju krilca, te se vrlo lako raznose vjetrom. Na taj način alepski bor može lako zaposjedati otvorene prostore. Područja na kojima raste često nalikuju na gole kamenite [[Pustinja\|pustinje]]. Male količine tla skupljaju se u pukotinama stijena i ispod kamenite površine i one su dostatne da omoguće razvoj alepskog bora. Uz alepski bor, u sastojinama mogu rasti i [[~~Maslina~~Divlja maslina\|'''divlja maslina''']] (''Olea oleaster''), [[Rogač\|'''rogač''']] (''Ceratonia siliqua''), [[Tršlja\|'''tršlja''']] (''Pistacia lentiscus''), [[Mirta\|'''mirta''']] (''Myrtus communis''), [[Tetivika\|'''tetivika''']] (''Smilax aspera''), [[Borovica ~~(biljka)~~\|'''borovica''']] (''Juniperus oxycedrus'' i ''J. macrocarpa''), [[Šparoga\|'''oštrolisna šparoga''']] (''Asparagus acutifolius'') i dr. Budući da je alepski bor vrlo skromnih zahtjeva, često se koristi za pošumljavanje ogoljelih površina, tako da je proširen i na područje sjevernog Jadrana. Problem na takvim pošumljenim površinama su česti požari zbog velike količine lako zapaljive [[Smola\|smole]] koju taj bor sadrži. Redak 39: == Šume bijelog graba i hrasta medunca (submediteranska zona) == Listopadne šume i šikare [[Bijeli grab\|'''bijeloga graba''']] i [[Hrast medunac\|'''hrasta medunca''']] čine najznačajniju [[Klimazonalna vegetacija\|klimazonalnu zajednicu]] priobalnog pojasa sjevernog [[Hrvatsko primorje\|Hrvatskog primorja]], većeg dijela [[Istra\|Istre]] (krški dio Istre), otoka [[Krk\|Krka]], [[Cres\|Cresa]], sjevernog dijela [[Ravni Kotari\|Ravnih kotara]] i dijela [[Dalmacija\|Dalmacije]]. Visinski dopiru podno grebena [[Dinaridi\|Dinarida]]. Mjestimice uz tokove rijeka i na mjestima gdje reljef to dozvoljava, prodiru i u unutrašnjost kopna. To je npr. slučaj u jednom dijelu [[Lika\|Like]], uz [[Neretva\|Neretvu]] i drugdje. U visinskoj zonaciji ovaj tip šuma razvija se iznad crnikovih šuma na 400 metara nadmorske visine, a u obalnom dijelu može se naći i na visini od 900 metara. Razvijaju se na smeđim [[~~Vapnenac~~Kalcijev karbonat\|karbonatnim]] tlima, [[Crvenica\|crvenici]] i posmeđenoj crvenici, u uvjetima [[Umjerena klima\|umjereno tople]] i perhumidne klime. Temperature su, dakle, niže, a količine padalina veće nego u zoni crnikovih šuma. Velike površine razvijene su u obliku različitih degradacijskih stadija zbog stoljetnog iskorištavanja ovih šuma za ogrjev ili dobivanje pašnjačkih površina. U novije doba, na velikim, nekad degradiranim površinama, vidljiv je progresivni razvoj vegetacije u pravcu [[Šikara\|šikare]] te, konačno, prave šume, zbog napuštanja stočarstva i prestanka korištenja drva kao glavnog ~~ogrjevnog~~ogrijevnog sredstva. Od drvenastih vrsta najznačajnije su [[Bijeli grab\|'''bijeli grab''']] (''Carpinus orientalis''), [[Hrast medunac\|'''hrast medunac''']] (''Quercus pubescens''), kojeg prema jugu smjenjuje [[Hrast dub\|'''hrast dub''']] (''Quercus virgiliana''), zatim [[~~Jasen~~Crni jasen\|'''crni jasen''']] (''Fraxinus ornus''), [[~~Javor~~Maklen\|'''maklen''']] (''Acer monspessulanum''), [[~~Hrast cer~~Cer\|'''cer''']] (''Quercus cerris''), te lokalno oko [[Karlobag\|Karlobaga]] [[Judić\|'''judić''']] (''Cercis siliquastrum''). U sloju grmlja česte su vrste [[~~Grašar~~Grmoliki grašar\|'''grmoliki grašar''']] (''Coronilla emeroides''), [[Rujevina\|'''rujevina''']] (''Cotinus coggygria''), [[Drača\|'''drača''']] (''Paliurus spina-christi''), [[Pucalina\|'''pucalina''']] (''Colutea arborescens''), [[Rašeljka\|'''rašeljka''']] (''Prunus mahaleb''), [[Drijen\|'''drijen''']] (''Cornus mas''), [[Trnina\|'''trnina''']] (''Prunus spinosa''), [[Pavitina\|'''pavitina''']] (''Clematis vitalba''), [[~~Kupina~~Brijestolisna kupina\|'''brijestolisna kupina''']] (''Rubus ulmifolia'') i dr. U prizemnom sloju može se naći [[Jasenak\|'''jasenak''']] (''Dictamnus albus''), [[~~Ljubica~~Pčelinja ljubica\|'''pčelinja ljubica''']] (''Melittis melissophyllum''), [[~~Djetelina~~Crvena djetelina\|'''crvena djetelina''']] (''Trifolium rubens''), [[Lastavičnjak\|'''lastavičnjak''']] (''Cynanchum adriaticum''), [[Čubar\|'''primorski vrijesak''']](''Satureja montana''), [[~~Veprina~~Uskolisna veprina\|'''uskolisna veprina''']] (''Ruscus aculeatus''), [[~~Šašika~~Jesenska šašika\|'''jesenska šašika''']] (''Sesleria autumnalis''), [[Šparoga\|'''oštrolisna šparoga''']] (''Asparagus acutifolius''), [[Šparoga\|'''tankolisna šparoga''']] (''Asparagus tenuifolius''), [[~~Iglica~~Crvena iglica\|'''crvena iglica''']] (''Geranium sanguineum'') i mnoge druge. Kako je već spomenuto, jugoistočno od [[Zrmanja\|Zrmanje]] hrast medunac se počinje postupno zamjenjivati hrastom dubom. Dub je kserotermniji od medunca (podnosi veću sušu) i jedna je od najotpornijih listopadnih vrsta drveća. Najveće površine zauzima u nižim područjima od [[Drniš\|Drniša]] prema [[Sinj\|Sinju]] i [[Imotski\|Imotskom]], dalje do [[Vrgorac\|Vrgorca]] i [[Metković\|Metkovića]], te u dubrovačkom zaleđu. Najrašireniji degradacijski stadij šuma bijelog graba i hrasta medunca je '''dračik''' ili trnjak [[Drača\|'''drače''']] (''Paliurus spina-christi''). Najveće sastojine ove zajednice nalaze se na južnim padinama [[Velebit\|Velebita]], na području [[Bukovica\|Bukovice]], [[Istra\|Istre]], te sjevernog, srednjeg i južnog primorja. To je vrlo degradirani tip vegetacije u kojem je najčešće degradirano i tlo, koje je plitko i siromašno. Razlog takvoj degradaciji vegetacije i tla uglavnom je prevelika ispaša. Manje degradirane površine, pored drače, u svom sastavu imaju i niz drugih drvenastih vrsta, kao što su '''bijeli grab''', '''crni jasen''', '''pucalina''', '''grmoliki grašar''', '''smrdljika''', [[Nar\|'''šipak''']] (''Punica granatum''), [[~~Krkavina~~Srednja krkavina\|'''srednja krkavina''']] (''Rhamnus intermedia'') i dr. Zbog napuštanja tradicionalnog oblika korištenja (paša i sječa), ove površine danas se nalaze u procesu progresivne sukcesije koja vodi obnovi šumske vegetacije. U submediteranskom pojasu razvijene su također i [[Kamenjar\|kamenjare]] opisane u ~~odlomku~~poglavlju o šumama crnike. O livadama ovog pojasa više u ~~članku~~poglavlju o [[Nešumska vegetacija Hrvatske\|nešumskoj vegetaciji]] Hrvatske. [[Kategorija:Zemljopis Hrvatske]]

Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske: razlika između inačica