Pula: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m grb |
male promjene povodom Dana grada Pule ;)) ...čestitke!!! |
||
Redak 7:
površina = 51.65 |
poštanski broj = 52100 |
gradonačelnik = [[Boris Miletić]] ([[Istarski demokratski sabor|IDS]])|
z. širina = 44.87 |
z. dužina = 13.85 |
Redak 117:
===Prapovijest===
[[Slika:Arena pula inside.JPG|thumb|right|250px|[[
Ljudski ostaci, datirani unatrag milijun godina prije Krista, pronađeni su u spilji [[Šandalja]] blizu Pule.<ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/jadran.html A short historical overview of Istria and, especially, Pula]</ref> Lončarija iz perioda [[neolitik]]a ([[6000. p. n. e.|6000]]. - [[2000. p. n. e.|2000. pr.Kr.]]), koja ukazuje na ljudska naselja, pronađena je u okolici Pule.
Najraniji zapis trajnog naseljavanja na područja grada Pule potječu iz [[10. stoljeće p. n. e.|10. stoljeća p. n. e.]] Prvo naselje osnovalo je [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Histri|Histra]], drevnog naroda koje je živjelo u Istri.
Grad je bio poznat grčkim putnicima i moreplovcima, budući da se [[osnutak Pule|njegov osnutak]] povezuje s [[Kolhiđani]]ma. Pula se spominje u mitološkoj priči o [[Jazon]]u i [[Medeja|Medeji]], koji su oteli [[zlatno runo]]. Kolhiđani su se dali u potjeru za Jazonom stigavši do sjevernog [[Jadran]]a. Budući da nisu uspjeli uhvatiti Jazona i vratiti zlatno runo, nisu se smjeli vratiti kući, pa su na obližnjoj obali gdje je živjelo ilirsko pleme podigli naselje. Nazvali su ga ''Polai'' što znači "grad bjegunaca". Prisutnost [[Antička Grčka|grčke kulture]] dokazuje pronalazak grčke lončarije i dijela [[Apolon]]ova kipa.
===Antičko razdoblje===
Redak 150:
Godine [[1813]]. Pula i Istra su vraćeni pod upravu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] (kasnije [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarskog Carstva]]), te su postali dio [[krunska zemlja|krunske zemlje]] [[Austrijsko primorje|Austrijskog primorja]]. Tijekom tog razdoblja Pula je povratila blagostanje. Od [[1859]]. godine pulska ogromna prirodna luka postala je glavna austrijska ratna luka i glavno središte [[brodogradnja|brodogradnje]]. Grad je proživio preobrazbu iz gradića s izbljedjelim antičkim sjajem u industrijski grad. Otok [[Lošinj]] (Lussino) smješten južno od Pule postao je ljetna rezidencija austrijske [[carska obitelj|carske obitelj]] [[Habsburg]].
Nakon propasti Austrougarskog Carstva [[1918]]., Pula i čitava Istra predani su [[Italija|Italiji]] prema [[Londonski ugovor|mirovnom sporazumu]]. To je razdoblje obilježeno ekonomskim i političkim nemirima. Pod fašističkom vladom [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]], ne-Talijani, posebice slavensko stanivništvo, izloženo je ogromnoj političkoj i kulturnoj represiji, pa su mnogi izbjegli iz grada i Istre. Talijanska uprava trajala je do kapitulacije tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u rujnu [[1943]]. godine. [[Nacistička Njemačka|Njemačka]] vojska ubrzo je ispunila vakuum koji je nastao povlačenjem talijanskih vojnika. Tijekom njemačke uprave Pula je proživjela najgore razdoblje do tada: uhićenja, deportacije i egzekucije ljudi za koje se sumnjalo da potpomažu partizanskoj borbi. Također, [[Bombardiranje Pule u Drugom svjetskom ratu|savezničko strateško bombardiranje]] uzastopno je razaralo čitave dijelove grada.
===Poslijeratno i suvremeno doba===
Nakon oslobođenja [[5. svibnja]] [[1945]]., što se danas slavi kao dan grada Pule, grad su zauzele [[partizani|partizanske snage]] koje su prethodno oslobodile čitavu [[Istra|Istru]]. Nekoliko godina nakon [[1945]]. Pulom su upravljali [[Ujedinjeni narodi]]. Istra je podijeljena u okupacijske zone sve dok regija nije službeno sjedinjena s ostatkom [[Hrvatska|Hrvatske]] unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističke Jugoslavije]] [[15. rujna]] [[1947]]. godine.
Kad je grad potpao pod jugoslavensku vlast, većinu njegovog stanovništva činili su etnički Talijani – prema nekim proračunima čak 90 %. Nakon potpisivanja mirovnog sporazuma [[1947]]. većina onih koji nisu odmah nakon [[1945]]. izbjegli učinili su to tada. Između prosinca [[1946]]. i rujna [[1947]]. grad je napustila većina talijanskog stanovništva ([[istarski egzodus]]). Između [[1947]]. i [[1953]]. talijansko kulturno naslijeđe (natpisi, simboli itd.) u potpunosti je uklonjeno s pulskim spomenika.
Redak 218:
| '''[[Valdebek]]''' || prigradska naselja Valdebek i [[Dolinka]] || 4.715.057 || 2.226 || 472,1
|-
| '''[[
|-
| '''[[Vidikovac, Pula|Vidikovac]]''' || gradske četvrti [[Monte-rizzi]] i [[Drenovica]] || 1.098.976 || 5.883 || 5353,2
Redak 257:
===Ostale kulturne lokacije i događaji===
U Puli trenutno postoje dva muzeja, [[Arheološki muzej Istre]] i [[Povijesni muzej Istre]]. Ostali muzejski postavi mogu se pronaći u [[
Grad ima i dvije knjižnice, "Sveučilišnu knjižnicu u Puli" u sastavu Sveučilišta Jurja Dobrile, te "Gradsku knjižnicu i čitaonicu" koju čine Središnja knjižnica i ogranci: Knjižnica Veruda, Knjižnica Vodnjan, Knjižnica Žminj, Dječja knjižnica.
Redak 271:
==Znamenitosti==
[[Slika:Pula - temple d Auguste.jpg|thumb|right|Hram Rome i Augusta]]
Grad je najpoznatiji po svojim sačuvanim antičkim rimskim građevinama od kojih je najpoznatiji [[amfiteatar]] iz [[1. stoljeće|prvog stoljeća]], šesti po veličini u svijetu, popularno zvan '''[[
Druge dvije značajne i dobro očuvane antičke rimske građevine su [[trijumfalni luk]], '''[[Slavoluk Sergijevaca]]''' iz [[1. stoljeće|1. stoljeća]] i '''[[Augustov hram|Hram Rome i Augusta]]''', također iz [[1. stoljeće|1. stoljeća]], koji je sagrađen na [[forum]]u za vrijeme vladavine rimskog cara [[August]].
Redak 377:
*{{ZD|H|HRV}} [[Slika:Varaždin (grb).gif|15px]] '''[[Varaždin]]''', [[Hrvatska]] ''(1979.)''
*{{ZD|J|JAP}} '''[[Hekinan]]''', [[Japan]] ''(2007.)''
*{{ZD|F|FRA}} '''[[Villefranche-de-Rouergue]]''', [[Francuska]] ''(6. svibnja 2008., mjesto hrvatskog ustanka, suradnja od 2005.)''▼
===Ostali oblici suradnje===
Line 388 ⟶ 389:
*{{ZD|M|MAĐ}} '''[[Pečuh]]''', [[Mađarska]]
*{{ZD|Č|ČEH}} [[Slika:Brno (znak).svg|15px]] '''[[Brno]]''', [[Češka]]
▲*{{ZD|F|FRA}} '''[[Villefranche-de-Rouergue]]''', [[Francuska]] ''(mjesto hrvatskog ustanka, suradnja od 2005.)''
==Galerija==
| |||