Mala Azija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 5:
'''Površina i granice'''
Površina Male Azije iznosi 757.000 km² i čini 96 posto turskog državnog područja, a pri tome je to samo oko 3 posto površine ukupne [[Azija|
Na jugu graniči sa [[Sredozemno more|Sredozemljem]] (vidi [[Rodos]] i [[Cipar]]). Na sjeveru izlazi na [[Crno more]], na zapadu na [[Egejsko more]], na sjeverozapadu na [[Bospor]], [[Mramorno more]] i [[Dardanele]], dok istočna granica Male Azije nije nikada bila precizno utvrđena, pa se zbog jednostavnosti najčešće poistovjećuje sa istočnom granicom [[Turska|turske]] države.
Redak 21:
"Grad na Bosporu" ima, zbog svog položaja na moreuzu između dva kontinenta, europski kao i azijski dio. Ta dva dijela grada povezana su sa dva mosta i gustim brodskim prometom.
Drugi moreuz između Europe i Male Azije su [[Dardanele]] (antički Helespont) između europskog poluotoka [[Galipolje]] i područja [[Troja|Troje]] i [[Čanakale]]. Geološki Europa i Azija su dio jednog velekontinenta, [[
==Povijest==
Redak 42:
[[546 p.n.e.]] veliki [[Perzija|perzijski]] kralj [[Kir II.]] osvaja Lidiju a iza toga i grčke gradove na obali i Likiju. Oko [[500 p.n.e.]] je čitava južna Anatolija pripojena Perzijskom carstvu.
[[334p.n.e.]] [[Aleksandar
Njegov konkurent Filetarios mu [[282 p.n.e.]] oduzima [[Pergamon]], da bi ga [[133 p.n.e.]] naslijedio Rim. Oko 275 p.n.e. se, nakon pljačkanja, u centralnoj Anatoliji naseljavaju [[Kelti]] iz [[Trakija|Trakije]] i osnivaju [[Galacija|Galaciju]].
Redak 48:
'''Rimsko carstvo, kršćanstvo i Bizant'''
Nakon [[60 p.n.e.]] obalna područja dospijevaju pod [[Rimsko carstvo]] ([[Pompej]]). Ozbiljan protivnik im je bio [[Mitridat VI.]], vladar Ponta (121 p.n.e.-63 n.e.). Kasnije je anektirana i unutrašnjost, a oko 65. godine su provincije na nov način organizirane ([[Pont]] na sjeveru, Cilicija ([[Kilikija]]) na jugu i Sirija na istoku). Kraljevi Galacije, Kapadokije i Paflagonije su kao [[vazal]]i Rima i kao obrana prema susjedima zadržali
Sa [[August]]ovim "Rimskim mirom" počelo je oko početka nove ere razdoblje procvata ovih krajeva i trajalo sve do [[2.stoljeće|2.stoljeća]] (carevi Trajan i [[Hadrian]]). Oko [[50]]. godine [[kršćanstvo]] se počinje širiti, u početku u gradu [[Perge]] a kasnije do glavnog grada [[Efezos]]a i do [[Grčka|Grčke]] - pogledaj [[Pavlova pisma]]. Nastala su prva biskupska sjedišta - među ostalim [[Mira]] u kojoj je oko 350-te djelovao sveti [[Nikola]], a i prvi [[koncil]]i su se održavali u Maloj Aziji.
324-te je [[Carigrad]] postao sjedište [[Istočno rimsko carstvo|Istočnog rimskog carstva]]. Nakon propasti Zapadnog rimskog carstva Mala Azija ostaje za 700 do 1100 godina pod
'''Seldžuci, Mongoli i Osmanlije'''
Redak 67:
[[Kategorija:Zemljopis]]
| |||