Kloniranje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 21:
Razlikujemo 3 tehnike kloniranja:
▲Zasniva se na prijenosu dijela DNK koji nas interesira iz jednog organizma u samoreplicirajući genetički element, npr. bakterijski plazmid (replicira se neovisno od bakterijskog kromosoma). [[plazmidi|Plazmid]] sa stranom DNK unosi se zatim u bakterijsku stanicu gdje se normalno dijeli, te dobivamo mnogo kopija unešenog fragmenta DNK. U ovom slučaju kloniranje je gen-tehnološka metoda pri kojoj se vrši ugradnja gena ili DNK odjeljka sa više [[gen|gena]] jednog organizma u nosača ([[vektor u genetici|vektor kloniranja]]) koji će poslužiti za prijenos - transfer pomenutog genetskog materijala u stanicu drugog organizma da bi slijedilo razmnožavanje i izgradnja genproizvoda u toj pogodnoj stanici domaćinu. Ova tehnika se upotrebljava od 1970.
▲Stvaranje jedne ili više genetski jednakih životinja, na način da se jezgra (sadrži DNK) iz stanice nekog organizma ubaci u jajnu stanicu iz koje je prethodno odstranjena njena vlastita DNK. Jajna stanica s DNK "originala" se počinje dijeliti i ima potencijal stvaranja nove jedinke. Planetarno poznati rezultat primjene ove tehnike je ovca Dolly.
▲Jednojajčani blizanci. Oni su genetski jednaki, a nastaju prirodno slučajnim cijepanjem embrija u fazi kad se sastoji od 2 stanice. Na isti način, ali u laboratoriju i intervencijom znanstvenika, događa se tzv. embryo splitting. Pri tom postupku se embrio sastavljen od 4-8 stanica cijepa da bi se dobilo više primjeraka (klonova) s željenom genetskom kompozicijom
OVCA DOLLY
|