Demokratska opozicija Srbije: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 6:
Nakon hapšenja ([[1. travnja]]) i isporučivanja ([[28. lipnja]] te godine) Slobodana Miloševića [[Haaški tribunal|Haaškom tribunalu]], DOS zapada u ozbiljnu krizu. Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica optužuje Đinđićevu Vladu da je izručenjem Miloševića počinila "''državni udar''". Sukob kulminira [[17. kolovoza]] [[2001]], kada [[Demokratska stranka Srbije]] (Koštuničina stranka) odlučuje istupiti iz Đinđićeve Vlade izravno je optužujući da je povezana sa organiziranim kriminalom.
U rujnu [[2002]]. godine, organizirani su izbori za predsjednika Srbije. Vojislav Koštunica (kao kandidat DSS) uspjeva osvojiti najviše glasova, ali zbog nedovoljne izlaznosti birača izbori su proglašeni neuspjelim. Pošto su i sljedeći izbori u prosincu takođe proglašeni neuspjelim,
U veljači [[2003]]. godine, formalno je ukinuta Savezna Republika Jugoslavija i proglašena '''Državna zajednica [[Srbija i Crna Gora]]''', čime je Koštunica prešao u oporbu. Đinđić se učvrstio na vlasti u Srbiji. Međutim, [[12. ožujka]] [[2003]], Đinđić je ubijen u atentatu u dvorištu Vlade Srbije. DOS uspjeva zadržati vlast i za novog premijera imenovati [[Zoran Živković|Zorana Živkovića]], visokog funkcionara Demokratske stranke. No, njegova Vlada nije se uspjela održati na vlasti. Tijekom te godine, oporbene stranke (DSS,[[Srpska radikalna stranka]],[[Socijalistička partija Srbije]]) jačaju i uspjevaju u jesen izdejstvovati u parlamentu raspravu o izglasavanju nepoverenja Vladi DOS-a. Tijekom te rasprave, [[13. studenog]], raspušten je parlament i raspisani izvanredni parlamentarni izbori za [[28. prosinca|28. prosinac]] te godine. To je bio kraj DOS-a, jer su stranke koje su ga činile odlučiti (većinom) samostalno nastupiti na izborima.
| |||